NA GRANICI S EU 76 pitanja za BiH nakon ulaska Hrvatske u EU

'Na granici s EU' naslov je on-line publikacije koje je izdalo Vijeće ministara BiH i Direkcija za europske integracije, a u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH.Republikainfo.com iz navedene publikacije donosi 76 odgovora na 76 aktualnih pitanja na temu "posljedica" ulaska Hrvatske u EU.



U izradi ove on-line publikacije sudjelovale su brojne institucije u BiH, dajući odgovore na pitanja i verificirajući ponuđene odgovore bh javnosti o utjecaju ulaska susjedne Republike Hrvatske u Europsku uniju na građane BiH.


'Na granici s EU'


Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine Bosna i Hercegovina će dijeliti granicu s Europskom unijom u dužini od 1001 kilometra. Članstvo u EU je, dakako, događaj od najvećeg značaja za susjednu Hrvatsku, ali će u znatnoj mjeri utjecati i na BiH. Do kakvih promjena od interesa za bh. građane će doći kada Republika Hrvatska postane 28. članica EU pitanje je koje već izvjesno vrijeme, a naročito nakon što je RH
potpisala Ugovor o pristupanju EU, zaokuplja domaću javnost.

U mnoštvu informacija o ovoj temi, od iznimne je važnosti da građani budu blagovremeno i istinito informirani o značaju i izazovima dolaska EU na granice sa BiH. Vodeći se tim ciljem, Direkcija za europske integracije
Vijeća ministara BiH je u suradnji s velikim brojem institucija na ovom mjestu prikupila pitanja i odgovore u svezi s utjecajem ulaska Hrvatske u EU na bh. građane.

Pitanja su raspoređena u tematske cjeline:
• TRGOVINA • RAD, USLUGE I FINANCIJE• PUTOVANJE I BORAVAK • OSTALA PITANJA

Odgovori sadrže informacije o situacijama u kojima se građani BiH svakodnevno mogu naći, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično. Izvjestan broj odgovora nudi link za informaciju više o konkretnoj temi. Stoga su ovdje prikupljenje informacije primarno namijenjene osobama koji imaju pristup internetu. U mnogim oblastima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih promjena, odnosno već postojeći aranžmani i dalje će vrijediti, ali su zbog interesa građana uvrštena i takva pitanja, kao i neka od onih gdje članstvo u EU nema utjecaja na odnose BiH i Hrvatske.

 



1. Hoće li biti moguć izvoz namirnica životinjskog porijekla iz BiH u Hrvatsku?

Ukoliko ne ispuni za to previđene kriterije, BiH će u Hrvatsku nakon 1. srpnja 2013. godine od namirnica životinjskog porijekla moći izvoziti samo prerađenu ribu i sirovu kožu. Nakon što je usvojila zakonski okvir za uspostavljanje službenog sustava kontrole hrane, tzv. higijenski paket (po principu sigurnosti hrane u EU „od njive do trpeze“), da bi proširila izvoznu listu namirnica životinjskog porijekla BiH, između ostalog, treba:
• Uspostavi središnju bazu podataka za sustav službene kontrole • Pripremi laboratorijske strategije za ispitivanje uzoraka uzetih u kontekstu službenih kontrola lanca hrane i hrane za životinje • Uspostavi sustav stručne revizije odobrenja za objekte za izvoz u EU
• Uspostavi provjeru sistema kontrole uvoza hrane za životinje i prehrambenih proizvoda koji nisu životinjskog porijekla
• Reorganizuje strukture službene kontrole na svim razinama • Izradi strategiju komuniciranja nadležnih organa kako je predviđeno Regulativom (EC) 882/2004 • Izradi plan horizontalne i vertikalne kontrole radi jedinstvene i
dosljedne primjene službenog sustava kontrole na svim razinama.

2. Je li nemogućnost izvoza na tržište EU istovremeno prilika za povećanje plasmana proizvoda na domaćem ili tržištu tzv. „trećih zemalja“?

Plasman bh. proizvoda na domaćem tržištu ovisi od niza čimbenika, među kojima su: veličina tržišta i zadovoljenje količinskih potreba, postizanje konkurentne proizvodne cijene, kupovna moć domaćeg stanovništva, kao i kupovne navike. EU je najveći vanjskotrgovinski partner BiH, pa ograničenja dostupnosti tržišta EU, bez sumnje znače potrebu za orjentacijom ka drugim tržištima. Osim prodora na nova tržišta, poseban izazov za vanjskotrgovinsku razmjenu BiH sa ostalima je struktura te razmjene, u kojoj je, do sada, preovladavao izvoz proizvoda nižeg stupnja obrade i manje
dodatne vrijednosti (sirovine, metali, električna energija), a uvoz robe visoke dodatne vrijednosti (poput automobila, električnih uređaja, IT opreme i sl.) što pogoduje rastu vanjskotrgovinskog deficita. Također, ulaskom Hrvatske u EU, pristup tzv. trećim tržištima (ukoliko on podrazumijeva tranzit kroz Hrvatsku) podlijegaće pravilima EU. Više u odgovoru na pitanje 26.


3. Hoće li biti moguće izvoziti voće i povrće u Hrvatsku?

Voće i povrće namijenjeno prodaji u svježem stanju, može biti plasirano na tržište EU (a time i Hrvatske nakon njenog ulaska u EU) ukoliko zadovoljava standarde kvaliteta i zrelosti, te poštuje pravila označavanja. Neki od ovih standarda (opći tržišni standardi) nalažu da proizvodi moraju biti čitavi (cijeli), zdravi (nepogođeni truljenjem), zreli (ali ne i prezreli), oslobođeni od štetočina i oštećenja koja su one izazvale, bez stranog mirisa i okusa i
bez povećane razine vanjske vlage. Označavanje se odnosi na navođenje države porijekla na jeziku razumljivom potrošačima države odredišta. Specifične tržišne standarde EU propisuje za 10 grupa proizvoda (jabuke, limunasto voće, kivi, salate sa uvijenim i raširenim listovima, breskve i nektarine, kruške, jagode, slatke paprike, konzumno grožđe i paradajz). Postoje i izuzeća od tržišnih standarda, a ona se odnose, između ostalog, na voće i
povrće namijenjeno prehrani životinja, jestive klice ili proizvode izrezane za kuhanje. Obveznom usklađivanju sa opštim tržišnim standardima ne podliježe 16 grupa proizvoda (neobrađene gljive, kapari, gorki bademi, bademi, lješnjaci, orasi i kikiriki u ljusci, pistacije, orasi, makadamija, ostali orašasti plodovi, pržene banane, sušeno limunasto voće, mješavina tropskih orašastih plodova, mješavina ostalih orašatih plodova i šafran). Osim općih i specifičnih standarda za prodaju voća i povrća na tržištu EU, subjekti u poslovanju s hranom moraju se pridržavati generalnih odredbi propisa EU o hrani, higijeni hrane i službenim kontrolama hrane.


4. Zašto BiH ne može izvoziti krompir na tržište EU?

Da bi izvozila krompir na tržište EU, BiH treba provesti Program posebnog nadzora nad karantenski štetnim organizmima na krompiru u trajanju od tri godine. U skladu s ovim, nadležna inspekcija EU, izvoz merkantilnog krom- pira iz BiH na tržište Unije, pod uslovima uspješnog provođenja nadzora, može odobriti najranije 2015. godine. 5. Ko izdaje potvrdu (certifikat) o usklađenosti s općim i specifičnim tržišnim standardima u pogledu plasiranja voća i


5. TKo izdaje potvrdu (certifikat) o usklađenosti sa općim i specifičnim tržišnim standardima u pogledu plasiranja voća i povrća na tržište Hrvatske, odnosno EU?

Certifikat o usklađenosti izdaje nadležno tijelo EUropske unije. Kod trgovaca unutar Unije koji se bave pripremom i pakovanjem voća i povrća, naročito u proizvodnom području, provjere se obavljaju češće nego kod ostalih kategorija trgovaca. Voće i povrće se, takođe, može provjeravati i tokom transporta. Tzv. treće zemlje mogu koristiti svoje certifikate, s tim da oni moraju sadržavati najmanje ekvivalentne informacije sadržane u certifikatima Unije.

6. Hoće li zbogizvoza u Hrvatsku, voće i povrće morati imati propisan izgled, dužinu i jediničnu težinu?

Ne postoje propisi o estetskom izgledu određenih artikala, nego se oni klasificiraju u ovisnosti od kvalitete i prema zahtjevima međunarodnog tržišta, kako bi kupac dobio što potpuniju informaciju o kvaliteti i sadržaju onoga što kupuje. Proizvodi moraju ispunjavati opšte ili specifične tržišne standarde u pogledu zdravstvene ispravnosti, zrelosti, kvalitete i sl. Mit je da krastavac, mrkva ili banana ne mogu dospjeti na tržište EU ukoliko nisu „zakrivljeni“ pod propisanim kutom.

7. Hoće li biti moguće izvoziti konditorske proizvode (slatkiši, keksi i sl.) u Hrvatsku?

Konditorski proizvodi kao što su keksi, vafli, čokolade i krem namazi pojedinih proizvođača iz BiH koji ispunjavaju zahtjeve tržišta EU na njemu već sudjeluju i u pogledu ulaska Hrvatske u EU, ne postoje ograničenja u tom smislu. S druge strane, konditorski proizvodi iz Hrvatske mogu postati manje konkurentni na tržištu BiH, uslijed ponovnog uvođenja carine nakon istupanja Hrvatske iz CEFTA bescarinskog režima trgovine, nakon ulaska u EU.


8. Hoće li izvoz sira iz BiH u Hrvatsku biti otežan nakon njenog prijema u EU?

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda (u koje spada i sir) neće biti moguć nakon ulaska Hrvatske u EU, ukoliko Bosna i Hercegovina do tada ne ispuni uvjete za izvoz namirnica životinjskog porijekla. Za ispunjenje ovih uvjeta u pogledu mlijeka i mliječnih proizvoda, između ostalog je potrebno dosljedno primjenjivati pravilnik o sirovom mlijeku prilikom otkupa mlijeka od proizvođača. Mljekare trebaju poštivati princip sljedivosti (praćenje i lociranje proizvoda u svim fazama njegovog proizvodnog ciklusa). Potrebno je osigurati da sve farme koje su u sustavu otkupa sirovog mlijeka registriraju nadležne institucije i moraju osigurati zdravstveni nadzor posredstvom ugovora s veterinarskom organizacijom, te voditi ažurne evidencije o kretanju životinja i liječenju. Potrebno je provoditi redovne obuke i treninge inspektora kada je riječ o poznavanju i ažuriranju propisa EU. Također, potrebno je osigurati vodiče za dobru praksu kada je riječ o primarnoj proizvodnji, kako bi bila skrenuta pozornost na higijenu muže, uvjete čuvanja mlijeka, posebno temperaturni režim, i ispunjeni europski uvjeti u svezi s mikrobiološkim kriterijima i somatskim stanicama.


9. Hoće li biti moguće izvoziti industrijske proizvode u Hrvatsku?

BiH već izvozi određene industrijske proizvode u EU. Ulaskom Hrvatske u Uniju očekuje se i smanjenje troškova izdavanja certifikata o usklađenosti industrijske robe sa standardima EU u skladu s direktivama tzv. starog i novog pristupa. S obzirom da bh. izvoznici za izvoz u Hrvatsku nisu mogli koristiti certifikat o usklađenosti koji je izdalo ispitno tijelo u EU, već samo ono u Hrvatskoj, članstvom Hrvatske u EU, dodatna certifikacija više neće biti
potrebna. Međutim, „industrijski proizvod“ je vrlo širok pojam, pa bh. industrijski poizvođači koji nisu pokrenuli postupak certifikacije svojih proizvoda neće moći računati na prisustvo na tržištu Hrvatske, odnosno EU. Također, ne podliježu svi industrijski proizvodi postupku certificiranja. Takav primjer su kameni blokovi u građevinskoj industriji.

 



10. Hoće li Hrvatska ostati članica CEFTA-e i nakon članstva u EU?

Ne. članstvo u EU podrazumijeva napuštanje asocijacije kakva je CEFTA. Izlazak Hrvatske kao partnera iz CEFTA-e, može značiti povećanu razinu regionalne trgovinske razmjene među državama koje u CEFTA-i ostaju.


11. Hoće li BiH moći uvesti  carine na proizvode iz Hrvatske, kada Hrvatska istupi iz CEFTA sporazuma?

Istupanjem Hrvatske iz CEFTA sporazuma prestat će preferencijalni bescarinski režim u trgovini koji po osnovu ovog Sporazuma BiH i Hrvatska sada imaju. Bosna i Hercegovina će na određenu grupu proizvoda (poput mlijeka i mliječnih proizvoda, konditorskih proizvoda, mesnih i duhanskih prerađevina) iz Hrvatske moći uvesti carine. Istovremeno, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), odnosno  Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između BiH i EU koji je u primjeni do stupanja na snagu SSP-a, treba biti promijenjen na  način da Hrvatska postane strana ugovornica, kao što su to i preostalih 27 država EU. Više detalja u odgovoru na pitanje 22.


12. Moraju  li proizvodi prilikom izvoza u Hrvatsku imati CE oznaku?

Nakon ulaska Hrvatske u EU, određene grupe proizvoda će morati imati CE oznaku da bi mogli biti plasirani na tržište Hrvatske, odnosno EU. CE oznaka jamči da je proizvod izrađen u skladu sa zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima propisa EU koji se odnose na konkretan proizvod. Ovim se označavaju samo oni proizvodi koji potpadaju pod primjenu ovih propisa, a ne svi proizvodi na tržištu EU. Riječ je o niskonaponskoj
opremi, jednostavnim posudama pod pritiskom, igračkama, građevinskim proizvodima, mašinama, liftovima, osobnoj zaštitnoj opremi, neautomatskim vagama, implantibilnim medicinskim uređajima, in-vitro dijagnostičkim medicinskim uređajima, uređajima na plinsko gorivo, vrelovodnim kotlovima, eksplozivima za civilnu upotrebu, plovilima za rekreaciju, rashladnim uređajima, opremi pod pritiskom, pirotehničkim sredstvima, opremi i zaštitnim sustavima u potencijalno eksplozivnim atmosferama, medicinskim sredstvima, žičarama za prijevoz osoba, mjernim instrumentima, ekodizajnu i telekomunikacijskoj opremi.


13. Na kojim prijelazima će biti moguć prelazak granice Hrvatske za žive životinje (stoku)?

Ulaskom Hrvatske u EU predviđeno je da na samo dva granična prelaza (tzv. BIP-ovi), bude dozvoljen uvoz roba koje zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor (veterinarska i fito-sanitarna inspekcija robe biljnog i životinjskog pori jekla). Na sjeveru BiH to će biti granični prijelaz Gradiška, a na jugu granični prijelaz Bijača.


14. Hoće li se procedure carinjenja robe iz BiH promijeniti ulaskom Hrvatske u EU?

Procedura izvoznog carinjenja iz BiH u Hrvatsku neće se mijenjati.

15. Što je “kućno carinjenje”?

Kućno carinjenje podrazumijeva da se kod uvoza robe transport prilikom ulaska u BiH ne zaustavlja na carinskim terminalima, već izravno odlazi na adresu preduzeća, gdje se obavlja carinski postupak. Zahtjev za kućno carinjenje podnosi se Upravi za neizravno oporezivanje BiH i pojednostavljuje cjelokupnu proceduru caeinjenja.


16. Hoće li izvoz u izvozu tranzitu kroz Hrvatsku bh. proizvodi morati imati jedinstvenu carinsku prijavu?

Izvoznici iz BiH će i dalje podnositi izvoznu jedinstvenu carinsku prijavu (JCI) u BiH, ali prilikom uvoza u Hrvatsku u primjeni će biti tzv. NCTS – nacionalni provozni sustav. To znači da će se roba elektronskim putem prijavljivati u određeni carinski postupak, bilo da se radi o uvoznom carinjenju, provozu ili nekom drugom odobrenom carinskom postupku.

17. Što su ATA i TIR karneti?

Karnet ATA je robni pasoš za privremeni uvoz/izvoz. Koristi se kada roba putuje kroz više država, pa se vraća na polazište. Karnet ATA se najčešće koristi za privremeni uvoz/izvoz robe radi sajmova, kao profesionalna oprema ili kao uzorak (eksponat). Roba pomoću ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angažiranje špeditera i sl.), uz uvjet ispunjenja pravila ATA karneta. Karnet TIR je međunarodni dokument, koji se koristi u tranzitnom drum- skom prevozu, kada se roba izvozi preko jedne ili više zemalja. Karnet TIR koristi se kada roba ide u jednom smjeru kroz više država (carinskih područja) i ubrzava dostavu robe jer standardizira carinsku kontrolu.

18. Tko izdaje ATA i TIR karnete u BiH?

ATA i TIR karnete u BiH izdaje Vanjskotrgovinska komora BiH.

19. Što znači status ovlaštenog izvoznika?

Ovlašteni izvoznik je izvoznik kojem je Uprava za neizravno oporezivanje BiH izdala odobrenje i dodijelila broj ovlaštenja za primjenu pojednostavljenog postupka dokazivanja porijekla. Način dobivanja statusa povlaštenog izvoznika reguliran je Instrukcijama o uvjetima i načinu stjecanja statusa ovlaštenog izvoznika iz BiH.


20. Čemu služi obrazac EUR 1 i je li ga nužno imati prilikom izvoza u Hrvatsku?

EUR 1 (potvrda o kretanju) je obrazac koji prati robu pri izvozu, a služi za ostvarivanje preferencijalnog tretmana robe po osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini koje BiH ima potpisane sa drugim državama. Obrazac je na engleskom jeziku, a izdaje ga carinarnica u kojoj se vrši izvozno carinjenje. Ukoliko izvoznici iz BiH žele izvesti robu u EU bez plaćanja carinskih dažbina, moraju imati obrazac EUR 1 ili imati status ovlaštenog izvoznika iz BiH.

21. Što znači Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, tj. Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima?

Zaključenje Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je uobičajena praksa prilikom proširenja EU. Cilj Protokola uz SSP je da Republika Hrvatska nakon pristupanja EU postane strana ugovornica SSP-a na isti način kao što je to i dosadašnjih 27 članica EU. RH i BiH, kao članice CEFTA-e, u trgovini poljoprivrednim i
industrijskim proizvodima uživaju preferencijalni bescarinski režim, različit od režima koji je na snazi između BiH i EU na osnovu trgovinskih odredbi Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (koji se primjenjuje do stupanja na snagu SSP-a). Obzirom na skoro članstvo Republike Hrvatske u EU i njeno istupanje iz CEFTA-e, cilj Protokola je da trgovinske koncesije i način trgovinske razmjene poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih
proizvoda između BiH i Hrvatske, u mjeri u kojoj je to moguće, budu uključeni u odredbe SSP-a, odnosno PS-a.

22. Koji standardi vrijede za pristup tržištu Hrvatske, odnosno EU?

Standarde propisuju međunarodne organizacije za standardizaciju ISO, IEC i ITU na svjetskoj razini, CEN, CENELEC i ETSI na regionalnom, odnosno europskoj razini, a na razini država nacionalne organizacije za standarde. U BiH je to Institut za standardizaciju. Za proizvođače i davaoce usluga iz BiH u svrhu pristupa tržištu EU, relevantni su evropski, odnosno EN standardi, odnosno bosanskohercegovački standardi (BAS) kojima su europski preuzeti. Sve relevantne informacije, uključujući i cijene uvođenja (nabavke) određenog standarda sadržane su na www.bas.gov.ba. Ukoliko se međunarodni ili europski standard nabavlja posredstvom Instituta, a preuzet je kao bosanskohercegovački standard (BAS), cijena je u prosjeku niža za 60 %.



23. Zašto su standardni važni?

Puno aspekata suvremenog svijeta zavisi od standarda i svijet kakav danas poznajemo bi bez standarda stao. Konkurentnost, uvođenje reda u poslovanju,bolja organizacija i planiranje, ali i smanjenje troškova, glavne su pred- nosti standardizacije. Od standardizacije koristi imaju svi, od proizvođača koji cijenom i kvalitetom postaju konkurentniji na europskom i svjetskom tržištu, do potrošača i primatelja usluga koji dobijaju kvalitetniji, što je vrlo važno, siguran proizvod ili uslugu, a to im jamči upravo standard ili norma po kojoj je proizvod izrađen, odnosno pružena određena usluga.

24. Kojim propisima je regulisan i pod kojim uvjetima će se odvijati međunarodni drumski prijevoz putnika i roba između BiH i Republike Hrvatske?

Zakon o međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu (Službeni glasnik BiH br. 1/02; i 14/03) utvrđuje da domaći prevoznik može obavljati međunarodni prevoz ukoliko posjeduje za to propisanu licencu. Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međunarodnog drumskog prijevoza (Službeni glasnik BiH borj 81/11) utvrđuje uvjete i postupak izdavanja licenci za prevoznika, licenci vozila i kvalifikacijskih kartica vozača za obavljanje međunarodnog drumskog prijevoza. Osim pomenutog Zakona, međunarodni prijevoz putnika i roba između BiH i Republike Hrvatske odvija se po osnovu Ugovora o međunarodnom drumskom prijevozu između BiH i RH (Službeni glasnik BiH 2/96).


25. Koje dokumente bh. izvoznici trebaju imati nakon 1.7.2013.?

U pogledu dokumentacije neophodne za izvoz ne očekuju se promjene na- kon članstva Hrvatske u EU, u odnosu na dosadašnju praksu. Robu u izvozu „prati“: ovjerena i potpisana faktura, CMR (kamionski tovarni list), AWB (avionski
tovarni list, ukoliko se roba prevozi avionom), EUR 1 obrazac koji dokazuje da je roba bh. porijekla i carinska dokumentacija (JCI) koju ovjerava carinarnica izvoza.

26. Hoće li doći do promjene režima pristupa tržištima tzv. „trećih zemalja“?

Nadležne službe Europske komisije će nakon procjene rizika za proizvode životinjskog podrijetla koji potiču iz BiH, pod uvjetom da se rizik može održavati na prihvatljivoj razini, pripremiti izuzetke od propisa EU s ciljem dopuštanja tranzita preko područja Republike Hrvatske između Metkovića i Ploča za proizvode koji se izvoze u treće zemlje. Kada je riječ o uvozu u BiH proizvoda porijeklom iz trećih zemalja preko teritorije Hrvatske, nakon
ulaska Hrvatske u EU biće dopuptn tranzit isključivo onih proizvoda koji imaju odobrenje za uvoz u EU.

27. Hoće li i kako Hrvatska štititi svoje proizovođače od nelojalne konkurencije izvan EU?

Najvažniji mehanizam kojim EU štiti interese država članica od nelojalne konkurencije je Sporazum o trgovinskim aspektima zaštite prava intelektualne svojine Svjetske trgovinske organizacije. Ovaj sporazum tretira autorsko i srodna prava, prava intelektualne svojine, zaštitu neotkrivenih poslovnih informacija, poslovnih tajni i tzv. know-how. Dodatno, EU je posredstvom sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i privremenih sporazuma
s državama Zapadnog Balkana, zabranila neovlaštenu uporabu imena prehrambenih proizvoda zaštićenih zemljopisnim oznakama podrijetla na područjima tih država.

28. Može li Hrvatska davati državnu pomoć gospodarskim subjektima na svom području nakon ulaska u EU?


Dodjela državne pomoći je dozvoljena, ali pod strogo specificiranim uslovi- ma i pod nadzorom Evropske komisije. Dodjela državne pomoći u Hrvatskoj
regulisana je Zakonom o državnim potporama. Državna pomoć dozvoljena je samo u izuzetnim slučajevima poput ublažavanja ili uklanjanja šteta nastalih
prirodnim nepogodama, za poticaj privrednog razvoja područja s velikom nezaposlenošću, poticaja razvoja specifičnih privrednih djelatnosti ili izrazito
nerazvijenih područja, za zaštitu kulturne baštine, okoliša, istraživanje i inovacije. Nakon ulaska u EU neće biti dozvoljena dodjela državne pomoći u
sektoru poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, ali će hrvatski poljoprivrednici imati na raspolaganju pomoć koja se iz budžeta EU isplaćuje poljoprivrednicima
i u ostalim članicama EU, pod određenim uslovima i pravilima. Za više informacija konsultujte: Zakon o državnim potporama RH

29. Koji propis regulira uvoz vozila iz Republike Hrvatske u BiH?

Vozila, dijelovi uređaja i oprema vozila koja se uvoze u BiH bez obzira na porijeklo uvoza moraju biti podvrgnuta homologaciji u skladu sa odredbama Pravilnika o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila (Službeni glasnik BiH broj 41/08), da bi mogla biti uvozno ocarinjena.


30. Pod kojim uvjetima će građani BiH moći raditi u Hrvatskoj?

Rad stranih državljana uređen je odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 130/11). U skladu s ovim Zakonom, stranac može raditi u Hrvatskoj po osnovu dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, a pojedine kategorije stranih državljana mogu raditi bez posebnih dozvola. Dozvola za boravak i rad je istovremeno odobrenje za privremeni boravak i rad. Nju izdaje nadležna policijska uprava na temelju godišnje kvote radnih dozvola koju propisuje Vlada Hrvatske. Orijentacije radi, kvota radnih dozvola za strance za 2012. godinu iznosi 3988, od čega je 3000 namijenjeno produženju ranije izdatih radnih dozvola za strance.

31. Može li se očekivati povaćanje potražnje radne snage iz BiH nakon ulaska Hrvatske u EU?

Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su nakon pristupanja EU, nakon prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traženiji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz ostalih država EU i to zbog stručnosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezičke barijere. Iste trendove je moguće očekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj.

32. Hoće li građani BiH moći kupovati nekretnine u Hrvatskoj?

Bh. građani moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uvjet da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uvjetom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Princip uzajamnosti vrijedi samo za građane BiH sa prebivalištem u Federaciji BiH. Za kupovinu nekretnine potrebno je dobiti suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Ministarstva
pravosuđa Hrvatske. Bh. građani koji u Hrvatskoj imaju registrirano poduzeće i obavljaju dopuštenu djelatnost, ne moraju tražiti saglasnost nadležnih organa, već nekretnine mogu kupovati na ime preduzeća. Kupovina nekretnina nije dozvoljena na izuzetnim područjima u koje spadaju poljoprivredno zemljište i zaštićeni dijelovi prirode. Hrvatska je u okviru pregovora u poglavlju 4 acquisa (Sloboda kretanja kapitala) dogovorila prijelazni period u trajanju od 7+3 godina od dana pristupanja EU, tijekmo kojeg strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj.


33. Što će biti sa nekretninama na području Hrvatske koja još nisu u posjedu matičnih bh. poduzeća ili bh. građana kao njihovih vlasnika?

Ministarstvo pravde BiH je 2010. godine izradilo Nacrt ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između BiH i Republike Hrvatske, koji treba riješiti financijska potraživanja i obveze fizičkih i pravnih lica ugovornih strana, u skladu s odredbama Aneksa „G“ Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim Sporazumom su se države sukcesori obvezale da će na svojim područjima štititi privatnu svojinu i stečena prava građana i pravnih lica bivše SFRJ, bez ikakve diskriminacije. U BiH, međutim nema suglasnosti o sadržaju ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa, između ostalog i zbog togan što Nacrt ugovora ne predviđa da se bh. entiteti uknjiže kao vlasnici nekretnina na području Hrvatske koje su vlasništvo poduzeća sa sjedištem u entitetima. Pred nadležnim sudovima u Hrvatskoj se vodi znatan broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasništva i ulaženja u posjed imovine koja je po sukcesiji bivše SFRJ pripala BiH.

34. Kako će državljani BiH koji su radili u Hrvatskoj, te u periodu 1991.-1995. ostali bez posla moći riješiti radno-pravni i socijalni status?

Dok ovaj problem ne bude riješen institucionalno, odnosno sporazumom dvije države, rješavanje radno-pravnog i socijalnog statusa državljana BiH koji su u periodu 1991.-1995. ostali bez posla u Hrvatskoj moguće je jedino posredstvom odgovarajućih mehanizama u okviru pravnog sustava Hrvatske.


35. Hoće li poduzeća iz BiH moći sudjelovati na tenderima u Hrvatskoj nakon njenog članstva u EU?

Da, pod uvjetom ne manje povoljnim od uvjeta koji se primenjuju na poduzeća iz ostalih država EU.

36. Na koji način će bh. poduzetnici moći registrirati poduzećeu Hrvatskoj?

Bh. građani mogu registrirati poduzeće u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i građani Hrvatske, pod uvjetom da posjeduju poslovnu dozvolu. Poslovna dozvola je dokument koji istovremeno služi i kao dozvola za privremeni boravak i kao radna dozvola. Izdaje ga Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske stranim državljanima koji ispunjavaju uvjete privremenog boravka u Hrvatskoj.

37. Koliko će biti tjedno radno vrijeme u Hrvatskoj nakon ulaska u EU?

Direktiva o radnom vremenu EU propisuje da maksimalni tjedni rad iznosi 48 sati, uključujući i prekovremeni rad. Zakonodavstvo države članice koje regulira radno vrijeme mora poštivati maksimalno trajanje tjednog radnog vremena propisanog Direktivom EU.

38. Kome će bh. građani zaposleni u Hrvatskoj plaćati porez?

Poreze i doprinose po osnovu rada plaća poslodavac u državi u kojoj se rad ostvaruje. Porez na dohodak radnik prijavljuje i plaća prema mjestu prebivališta. Ukoliko građanin BiH nema prebivalište u Hrvatskoj smatra se nerezidentom i porez na dohodak plaća u državi u kojoj ima prijavu prebivališta. Ukoliko ima prebivališe u Hrvatskoj, bh. građanin dužan je porez na dohodak prijaviti i platiti u Hrvatskoj.

 


39. Hoće li biti nastavljena primjena Sporazuma o socijalnom osiguranju između BiH i RH i nakon njenog ulaska u EU?

Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Hrvatske potpisan je 2000. i stupio je na snagu 1.11.2001. (Službeni glasnik BiH – Međunarodni ugovori, broj 6/01). Ovaj Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, te će njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska RH u EU.

40. Hoće li EU propisati iznos minimalne plaće u Hrvatskoj?

Ne, jer u EU ne postoji jedinstven način utvrđivanja minimalnog osobnog dohotka.

41.Hoće li građani BiH sa državljanstvom Hrvatske moći konkurirati na tržištu rada u ostalim državama EU?

U hrvatskom zakonodavstvu stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva uređeni su Zakonom o hrvatskom državljanstvu. U skladu s navedenim Zakonom, državljanin RH koji ima i strano državljanstvo, smatra se pred tijelima državne vlasti RH isključivo hrvatskim državljaninom. S obzirom na navedeno, po ulasku Hrvatske u EU građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatrat će se građanima EU-a i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Republike Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora. Ovdje treba imati na umu kako postoji mogućnost da će neke države članice odlučiti ograničiti pristup svom tržištu rada za hrvatske državljane u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Republike Hrvatske EU.


42. Zbog čega pojedina hrvatska poduzeća planiraju preseljenje proizvodnih pogona iz Hrvatske u BiH, uoči ulaska Hrvatske u EU?

Članstvom u EU Republika Hrvatska će u cijelosti preuzeti njenu trgovinsku politiku. U skladu s pravilima Unije, Hrvatska će se najkasnije dan prije stupanja u članstvo povući iz svih ugovora o slobodnoj trgovini i početi primjenjivati ugovore koje je EU sklopila s trećim zemljama. Tako će se od 1.srpnja 2013. godine Hrvatska povući i iz CEFTA-e 2006, a trgovinski odnosi između RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit će definirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su te zemlje sklopile s Evropskom unijom. Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA, po- jedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Europe, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo - u BiH. Naime, BiH je za Hrvatsku četvrti po važnosti gospodarski partner. Za Hrvatsku je to drugo izvozno, a osmo uvozno tržište i značajan ulagač u Hrvatsku. Stoga će Hrvatska i nakon što postane članicom EU nastojati još uspješnije razvijati gospodarsku suradnj i kvalitetnije produbiti gospodarske odnose s BiH.


43. Pod kojim uvjetima će bh. investitori moći ulagati u Hrvatskoj?

Hrvatsko zakonodavstvo stranim državljanima omogućava jednake uvjete za ulaganja kao i hrvatskim državljanima, uz poštivanje principa uzajamnosti. Strani državljani u Hrvatskoj mogu ulagati: na ugovornoj osnovi, u trgovačko društvo, u banku ili osiguravajuće društvo, obrt ili trgovinu, koncesiju
za korištenje prirodnih bogatstava i u tzv. B.O.T (Build Operate Trans- fer) poslove. Inostrani (kao i domaći investitori) mogu ostvariti pravo na poticaj ukoliko, primjera radi, ulažu u proizvodno-prerađivačke ili strateške aktivnosti i inovacione centre. Poticaji mogu biti u vidu porezkih i carinskih olakšica, pokrivanja troškova zapošljavanja, stavljanja na raspolaganje infrastrukture bez naknade ili pomoć u stručnom usavršavanju i prekvalifikaciji. Hrvatskim Ustavom stranom ulagaču je osigurano slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala iz države po prestanku ulaganja. Hrvatska kontinuirano radi na unaprijeđenju ulagačkog okruženja s ciljem stvaranja uvjeta, ne samo za privlačenje stranih investicija, već i za poboljšanje uslova poslovanja u RH.


44. Na koji način će građani BiH, koji žive u pograničnom pojasu s Hrvatskom, moći prelaziti granicu?

Državljani BiH koji žive u pograničnom području državne granice BiH na udaljenosti do 5 kilometara od granice s Hrvatskom, u skladu sa novim Sporazumom o pograničnom saobraćaju između BiH i RH, granicu s RH moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Ovaj dokument građanima BiH, koji imaju prebivališe na području BiH u neprekidnom trajanju od godinu izdavat će po zahtjevu Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske.


45. Kako će članstvo Hrvatske u EU uticati na bh. tvrtke koje posluju sa hrvatskim?

Od 1. srpnja 2013. RH započinje primjenu zajedničke trgovinske politike EU, što donosi nove uvjete poslovanja, kako na jedinstvenom europskom tržištu, tako i na tržištima tzv. trećih zemalja s kojima EU ima ugovorne odnose. U trgovini između Hrvatske i EU ukidaju se carine i druge necarinske zapreke, hrvatska preduzeća bit će izjednačena s onima iz ostalih država članica, što će osigurati pristup velikom jedinstvenom tržištu, ali i dovesti do povećane konkurencije na domaćem tržištu. Republika Hrvatska će primjenjivati ugovorne odnose koje EU ima s trećim zemljama. Konkretno, hrvatski gospodarstvenici više neće uvoziti i izvoziti svoje proizvode na tržište EU već trgovati na unutarnjem tržištu EU, dok će sa zemljama EFTA-e i Republikom Turskom trgovati u skladu s ugovornim odnosima tih zemalja s EU. U odnosu na zemlje CEFTA-e, hrvatski gospodarstvenici primjenjivat će ugovorne obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje je EU sklopila s pojedinim zemljama CEFTA-e, osim za Kosovo (UN Rezolucija 1244) i Moldovu gdje će se primjenjivati carine temeljem najpovlaštenije nacije (MFN). Vijeće EU-a dalo je Europskoj komisiji u rujnu 2012.mandat za pregovore zbog prilagodbe niza međunarodnih ugovora potpisanih između EU i država članica, zbog pristupanja Hrvatske. U tom mandatu navodi se da tijekom revizije postojećih trgovinskih ugovora treba voditi računa o postojećoj trgovinskoj razmjeni, a s druge strane o postojećim trgovinskim koncesijama između trećih zemalja i RH, s ciljem da se zadrži najmanje sadašnja razina tradicionalne trgovine. Učinci članstva RH u EU za izvozna bh. poduzeća mogu biti negativni u smislu gubitka tržišta ako ne budu ispunjeni uvjeti za izvoz. Istovremeno, utjecaj može biti i pozitivan u smislu ubrzanja započetih procesa, kako bi bh. gospodarstvenici koji sada posluju na hrvatskom tržištu i ostvaruju poslovnu saradnju s partnerima iz Hrvatske zadržali i unaprijedili takav status.

46. Koja su najtraženija zanimanja i usluge na tržištu Hrvatske?

Prema analizama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2012.najtraženiji obrazovni profili su u domenu elektrotehnike, informatike, strojarstva i medicine. Posmatrano prema broju objavljenih oglasa za posao, natraženija zanimanja su: konobar, prodavač, čistač,dipl. ekonomist, kuhar, medicinska sestra, odgajatelj i frizer.


47. Kojom valutom će se u Hrvatskoj plaćati nakon 1. srpnja 2013.?

Hrvatska kuna će ostati slžbeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, s obzirom da članicom euro zone država ne postaje automatski ulaskom u EU već ispunjavanjem kriterija (tzv. kriteriji konvergencije) za uvođenje zajedničke valute. Kriteriji konvergencije podrazumijevaju da stopa inflacije ne smije biti viša od 1.5 % u odnosu na tri države EU s najstabilnijim cijenama, da iznos vanjskog duga ne prelazi 3%, a proračunskog deficita 60% bruto društvenog
proizvoda, te da dugoročne kamatne stope ne smiju biti veće od 2% u odnosu na kamatne stope triju država Unije s najnižom stopom inflacije.

48. Zašto nije zaživio ,,Poljoprivredni uložak’’ za državljane BiH koji imaju poljoprivredna dobra uz granicu s RH?

Poljoprivredni uložak je isprava koja se izdaje uz pograničnu propusnicu, a koriste je poljoprivrednici iz pograničnog područja zbog obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Prema acquisu EU-a, poljoprivredni uložak se ne izdaje. Poljoprivredni ulošci nisu u skladu s EU propisima kojima se regulra pogranični promet, te stoga oni ne mogu biti sastavni dio novog Sporazuma o pograničnom saobraćaju između RH i BiH. Novim Sporazumom sa RH koji je usklađen sa Direktivom EU Local border traffic, nije moguće izdavanja poljoprivrednih uložaka kako je to bilo predviđeno ranijim sporazumom.


49. Uz koji dokument će građani BiH prelaziti granicu s Hrvatskom?

Prema odredbama šengenske pravne stečevine, državljani tzv. trećih zemalja prilikom ulaska na područje članica EU moraju imati važeću putnu ispravu, zbog unosa evidencijskih pečata pri prelasku vanjskih granica EU. Za ulazak bh. državljana u Hrvatsku nakon njenog članstva u EU potrebno je posjedovanje važeće putovnice. Također, predstavnici bh. izaslanstva kroz završne pregovore sa predstavnicima RH i Europske komisije su zatražili da se i nakon ulaska Hrvatske u EU zadrži isti režim prelaska granice s osobnim kartama, odnosno, da državljani BiH i nakon ulaska RH u EU mogu prelaziti u RH s osobnom kartom (eventualno uz posjedovanje evidencijskog obrasca i sl.). U slučaju da ovakav režim bude dogovoren, potrebno je da BiH i RH potpišu Međudržavni sporazum, a Vijeće ministara vanjskih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u EU, propisuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim purovnice moraju imati pisanu suglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. trećih osoba moraju imati pisanu suglasnost oba roditelja.

50. Hoće li za ulazak u Hrvatsku, nakon što ona postane EU članica, trebati viza?

Nema najava da će bh. državljani trebati vizu za ulazak u Hrvatsku.

51.Koliko će graničnih prijelaza BiH imati sa Republikom Hrvatskom kada ona postane članica EU?

U skladu s novim Ugovorom o graničnim prijelazima između BiH i RH, ukupan broj graničnih prelaza između dvije države iznosi 51, od čega je 30 graničnih prijelaza za međunarodni promet i 21 za pogranični promet.

52.Hoće li biti ukinuta granična kontrola putnika između Hrvatske i Slovenije?

Da, ali ne automatski ulaskom Hrvatske u EU, već kada Hrvatska stekne uvjete za pristupanje Šengenskom sporazumu. Ukidanje unutrašnjih granica između Hrvatske i država članica ovisit će o kasnijoj odluci Vijeća EU-a.


53. Kako će granicu s Hrvatskom prelaziti građani BiH koji žive u pograničnim područjima i svakodnevno prelaze međudržavnu granicu?

Građani BiH koji žive u pograničnom području na udaljenosti do 5 kilometara od međudržavne granice s Hrvatskom i imaju prebivalište u neprekidnom trajanju od godinu dana, moći će podnijeti zahtjev za izdavanje pograničnih propusnica, sa kojima će prelaziti granicu radi obrađivanja posjeda u susjednoj Hrvatskoj. BH državljanima ovakve propusnice izdavat će MUP Hrvatske, a hrvatskim državljanima Granična policija BiH. U postupku pristupanja RH EU, Europska komisija je nametnula obvezu da se svi prekogranični sporazumi usklade s relevantnim aktima EU. U tom kontekstu, pokrenuti su bilateralni razgovori između RH i BiH u vezi revidiranja postojećih Sporazuma o graničnim
prijelazima i pograničnom prometu. Pregovore u ime BiH vodi Ministarstvo sigurnosti i Državna komisija za integrirano upravljanje granicom BiH.


54. Čime je reguliran boravak bh. građana u Hrvatskoj?

Boravak svih stranih državljana u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima (Narodne novine, broj 130/11) koji je u primjeni od 1. siječnja 2012. Boravak stranih državljana u Hrvatskoj može biti kratkotrajan, privremeni
i stalan. Rješenje o boravku stranaca u Hrvatskoj donosi MUP RH.


55. Hoće li građani BiH prilikom putovanja u Hrvatsku kod sebe morati iamti određenu količinu novca?

Obvezno posjedovanje novca, propisano je za ulazak u države potpisnice Šengenskog sporazuma. S obzirom da Hrvatska nije članica Šengenskog sporazuma, ova materija je predmet regulacije hrvatskog zakonodavstva. Ulazak, kretanje i boravak stranaca u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima. Visina mjesečnog iznosa za uzdržavanje regulirana je Pravilnikom o statusu i radu stranaca u RH (Narodne novine, broj 52/12) i Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Re- publici Hrvatskoj (51/12). Ako je riječ o kratkotrajnom boravku (boravak do 3 mjeseca), visina sredstava potrebnih strancu za uzdržavanje propisana je člankom 12., stavcima 2., 3. i 4. Uredbe o viznom sustavu (Narodne novine br. 54/2012): Pri ulasku u RH, tijelo nadležno za kontrolu prelaska državne granice ovlašteno je od stranca zatražiti predočenje sredstva za uzdržavanje tijekom boravaka u RH i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu. Visina sredstava je protuvrijednost 100 € po danu predviđenog boravka u RH. Ako stranac posjeduje ovjereno jamstveno pismo fizičke ili pravne osobe iz RH, dokaz o uplaćenom turističkom
aranžmanu ili sličnu ispravu, dužan je predočiti dokaz o posjedovanju sredstava u protuvrijednosti 50 € po danu predviđenog boravka u RH.

56. Kakav je postupak ukoliko prometna policija u Hrvatskoj, prilikom kontrole kod državljanina BiH ustanovi nepravilnost na vozilu (npr. slomljeno svjetlo ili vjetrobransko staklo, samo jedna registarska oznaka i sl.)?

Vozila u prometu u Republici Hrvatskoj moraju imati ispravne propisane uređaje i opremu, što je odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama neovisno od propisa EU-a. Ukoliko to nije slučaj, vozač riskira prekršaj pomenutog Zakona i dobije prekršajnu prijavu prilikom kontrole prometa, a ovisno od prekršaja, bude i isključen iz prometa.


57. Pod kojim uvjetima građani BiH mogu ostvarivati zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj?

Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, te prava i obveze osiguranika regulirane su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju RH. Također, na temelju odredbi Sporazuma između BiH i RH o socijalnom osiguranju, državljani BiH, članovi obitelji aktivnih osiguranika i korisnici inozemnih mirovina i invalidnina, te njihovi članovi obitelji koji imaju stalni boravak u RH, koriste puni obim zdravstvene zaštite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svojstvo osiguranika u RH se stječe prijavom mjesno nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).


58. Kakva je procedura za putovanje s kućnim ljubimcima u Hrvatsku?

Za putovanja s kućnim ljubimcima (primarno psima i mačkama) u države EU, neophodno je posjedovanje putovnice ljubimca, vakcinacija i trajna oznaka (tzv. čipovanje), potvrda o zdravstvenom stanju koju izdaje veterinar (ne starija od 48 sati). Pravila određenih zemalja Unije, poput Velike Britanije, Irske i Švedske dodatno nalažu i obvezan boravak ljubimca u karanteni ukoliko on dolazi s područja izvan EU-a. Putovanje s ostalim kućnim ljubimcima
regulira nacionalna zakonodavstva država članica. Za putovanje s ljubimcem u konkretnu državu EU, poželjno je konsultirati ovlaštenog veterinara.

59. Mogu li građani BiH u Hrvatskoj voziti automobil sa hrvatskim registarskim oznakama?

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama RH, ne zabranjuje se izričito mogućnost strancima vožnje automobila s hrvatskim registarskim tablicama. Za to je, međutim, potrebno ispunjenje određenih pretpostavki. Prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11), stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj i hrvatski državljanin koji se iz inozemstva vrati u RH, kao i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava i misija inozemnih država i predstavništava međunarodnih organizacija u RH, stranih trgovinskih, kulturnih i drugih predstavništava te stranih dopisništava, mogu upravljati motornim vozilima po osnovu važeće inozemne vozačke dozvole do godinu od dana ulaska u RH.


60. Hoće li se diplome sa bh fakulteta priz navati u Hrvatskoj nakon što ona uđe u EU?

Priznavanje inozmenih obrazovnih kvalifikacija u RH podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inozemne obrazovne kvalifikacije, odnosno perioda obrazovanja, koje je izdalo nadležno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapošljavanju. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva. Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija: a) zbog nastavka obrazovanja u RH (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) – u nadležnosti je sveučilišta, veleučilišta i visokih škola; b) u svrhu zapošljavanja u RH (stručno priznavanje) – u nadležnosti je Agencije
za znanost i visoko obrazovanje, odnosno njenog Nacionalnog ENIC/ NARIC ureda. Priznavanje specijalizacija i stručnih ispita - u nadležnosti resornih ministarstava i strukovnih organizacija. Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija radi se na temelju Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.


61. Pod kojim uvjetima će studenti iz BiH moći studirati u Hrvatskoj?

Studij bh. državljana na javnim fakultetima u Hrvatskoj moguć je ukoliko visokoškolska ustanova posjeduje godišnju kvotu za prijem studenata stranih državljana. S obzirom da se kvote razlikuju među fakultetima i da se mijenjaju na godišnjoj osnovi, za informaciju o mogućnostima i troškovima studiranja na konkretnom fakultetu u Hrvatskoj, najmjerodavnije je izravno se obratiti željenoj viskoškolskoj ustanovi. Prema važećim propisima RH, samo oni državljani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i domaće stanovništvo. Državljani BiH koji nemaju hrvatsko državljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj u okviru kvote koja je predviđena za strane studente, uz plaćanje školarine. Ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao promijeniti navedene prakse u pogledu mogućnosti studiranja državljana BiH u Hrvatskoj.


62. Kada će Hrvatska postati članicom Šengenskog sporazuma?

Članica Šengen zone država postaje kada potpuno usvoji Šengenski informacijski sustav (SIS) za kontrolu osoba, granica, izdavanje viza itd. Samim pristupanjem Uniji Hrvatska će početi primjenjivati dio šengenske pravne stečevine, ali neće istovremeno ući i u šengenski prostor, nego će ukidanje unutarnjih granica između Hrvatske i država članica ovisiti o kasnijoj odluci Vijeća EU-a. U svakoj novoj članici detaljno se provjerava jesu li ispunjeni svi preduvjeti (pravni, organizacijski, tehnički itd.), te posebno jesu li ispunjeni zahtjevi u svezi s pristupom šengenskom informacionom sistemu. RH je osigurala da, odstupajući od europskih propisa, a do donošenja odluke Vijeća EU o punoj primjeni odredbi šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, može zadržati granične prijelaze na zajedničkim lokacijama na granici s BiH na kojima granična policija jedne strane kontrolira ulazak i izlazak na području druge strane. S tim u vezi RH će osigurati da odgovarajući dvostrani sporazumi između RH i BiH predvide
da se na graničnim prelazima na zajedničkim lokacijama moraju poštovati načela pravne stečevine EU-a.

63. Što se događa ako građanin BiH sudjeluje u prometnoj nezgodi u Hrvatskoj?

U slučaju prometne nesreće s materijalnom štetom, policijski službenik koji je izvršio uviđaj dužan je izdati Potvrdu o oštećenju vozila državljaninu BiH, koja je potrebna za prelazak međudržavne granice. Sva ostala dokumen- ta nadležna policijska uprava izdaje na pisani zahtjev vlasnika vozila.

64. Kojim propisima i pod kojim uvjetima je regulirano učešće motornih i priključnih vozila registrovanih u BiH u prometu na području RH?

Zakon o sigurnosti sprometa na putovima RH utvrđuje da motorna i priključna vozila registrirana u stranoj državi (BiH) mogu sudjelovati u prometu na području RH samo ako imaju važeću prometnu dozvolu, registarske oznake i međunarodnu oznaku države registracije ili registarsku oznaku na kojoj su oznake i broj utvrđeni propisima EU. Dalje, Zakon o obveznim osiguranjima u prometu RH utvrđuje da vozač koji vozilom registriranim u stranoj državi (BiH) ulazi na područje RH, mora imati i valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja vrijedi napodručju EU ili neki drugi dokaz o postojanju takvog osiguranja.

 


65. Koji se pozitivni učinci ulaska Hrvatske u EU mogu očekivati u BiH?

Postoji niz prednosti koje članstvo RH u EU donosi i BiH. Samo neke od njih su: povećana sigurnost granice; mogućnost povećane potražnje za radnicima iz naše zemlje; mogućnost komuniciranja sa institucijama EU na jeziku jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Također, iskustvo Hrvatske u procesu usklađivanja zakonodavstva s pravnom tečevinom EU (acquis-em), kao najsvežije biće od velikog značaja za BiH.

66. Imaju li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo (dvojno državljanstvo) imaju ista prava u EU kao i građani Hrvatske?

Uređenje dvojnog i matičnog državljanstva nije regulirano zakonodavstvom EU-a. Svaka država članica vlastitim zakonima uređuje oblast državljanstva. Prema Ugovoru između BiH i RH o dvojnom državljanstvu (Sl. glasnik BiH broj 10/11), dvojni državljanin ima i uživa sva prava koja ima i uživa državljanin ugovorne strane na čijem se državnom području nalazi. U slučaju tzv. pozitivnog sukoba nadležnosti, prednost ima ugovorna strana u kojoj dvojni državljanin ima prebivalište.

67. Može li Hrvatska glasanjem u institucijama EU zaustaviti integraciju BiH?

Odluku o proširenju EU, odnosno prijemu nove članice Evropsko vijeće donosi jednoglasno. Također, Pristupni ugovor moraju ratificirati parlamenti svih država članica, kao i Europski parlament. Iako do zastoja u integraciji može doći ulaganjem veta države članice u Europskom vijeću (primjer je neriješen spor između Makedonije i Grčke, u svezi sa nazivom države), u vanjskoj politici RH, kao i njenom opredjeljenju za njegovanje dobrosusjedskih odnosa s državama regije nema argumenata koji bi utemeljili ovakvu bojazan.

68. Hoće li stanovnici Hrvatske propisom biti obvezani uklanjati korovsku biljku ambroziju?

U Hrvatskoj već postoji obveza uklanjanja ambrozije. (Tadašnje) Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH donijelo je 2007. Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (Narodne novine br. 72/2007) kojom se propisuju mjere obveznog uklanjanja korova ambrozije s ciljem njenog suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja na području RH.

69. Kolike su kazne za onečišćenje okoliša u Hrvatskoj (bacanje otpatka na ulici npr.)?

Zaštita okoliša u Hrvatskoj regulirana je Zakonom o zaštiti okoliša, kao i nizom ostalih zakona i podzakonskih akata, te međunarodnih ugovora koji tretiraju primjerice zrak, vodu, upravljanje otpadom, kemikalije ili zaštićena područja. Sankcije za prekršaje u oblasti zaštite životne sredine ovise o tome čini li ih pojedinac ili tzv. pravno lice, te o kakvom je prekršaju riječ. Primjera radi, za odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu predviđena, Zakonom o otpadu predviđena je kazna od 300 do 700 000 kuna za pravna lica, te od 3 000 do 10 000 kuna za pojedince. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, novčane kazne za bacanje otpadaka na cestu kreću se od 1 000 do 15 000 kuna.


70. Ulaskom Hrvatske u EU hrvatski će postati službeni jezik Unije. Što to znači za BiH imajući u vidu da je hrvatski jedan od tri službena jezika BiH?

Hrvatski jezik će ulaskom Hrvatske u EU, postati njen 24. službeni jezik. To znači da svi koji se institucijama EU obrate na hrvatskom jeziku, imaju pravo dobiti povratnu informaciju na istom. Također, prijevod cjelokupne pravne tečevine EU (acquis) biće dostupan na hrvatskom jeziku u Službenom glasniku EU EUR-lex.


71. Hoće li građani BiH koji posjeduju hrvatsko (dvojno) državljanstvo moći glasovati za Europski parlament?

Prema odredbama Ugovora između BiH i RH o dvojnom državljanstvu, dvojni državljanin aktivno i pasivno biračko pravo ostvaruje u skladu s unutarnjim zakonodavstvom ugovornih strana. U Zakonu o izborima zastupnika iz RH u Europski parlament (Narodne novine broj 92/10), navodi se: Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju
prebivalište ili privremeni boravak u RH prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: državljani druge države članice Europske unije), ako nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnesu zahtjev za upis u popis
birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti od javnog bilježnika ovjerenu izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u RH, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem biračkom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Eu čiji je državljanin.

72. Po čijim će zakonima suditi hrvatski sudovi, hrvatskim ili EU?

Još u procesu pridruživanja, država koja teži članstvu u EU ima obvezu prilagođavanja vlastitog zakonodavstva pravnoj stečevini EU (acquis-u). Tako će, u konačnici, zakonodavstvo EU ulaskom Hrvatske u ovu integraciju postati i hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Izravno će se primjenjivati uredbe EU koje imaju opću primjenu, obvezujuće su u cijelosti i izravno se primjenjuju u svim državama članicama. Uz to, hrvatski sudci će, kao izvor prava koristiti praksu Suda EU, s obzirom da sve države članice imaju obvezu poštivati i provoditi praksu Suda EU.


73. Koji broj pozvati u hitnom slučaju u Hrvatskoj?

Jedinstveni europski broj za hitne slučajeve je 112. Ovaj sustav pozivanja u slučaju hitnosti u funkciji je i u Hrvatskoj.

74. Hoće li cijene roaminga u mobilnom telefonskom prometu za brojeve koje pružaju operateri u Hrvatskoj porasti ili pasti ulaskom Hrvatske u EU?

Trenutno je u EU na snazi Uredba (EU) br. 531/2012 Europskoga parla- menta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim telefonskim mrežama unutar Unije. Tarife po toj Uredbi za odlazne pozive u roamingu unutar EU (bez PDV-a) trenutno smiju iznositi maksimalno 29 eurocenta po minuti, 8 eurocenta za prijem poziva i 9 eurocenta za slanje SMS-a, dok je prijem SMS-a besplatan. Štoviše, Uredba predviđa i daljnje smanjivanje tih maksimalnih dopuštenih tarifa, tako da će od 1. srpnja 2013. za odlazne pozive iznositi 24 eurocenta, za dolazne pozive 7 eurocenta i za slanje SMS-a 8 eurocenta. Od 1. srpnja 2014. iznosit će 19 eurocenta za odlazne pozive, 5 eurocenta za dolazne pozive i 6 eurocenta za slanje SMS-ova. Ovo su maksimalni iznosi, a telekom operaterima u državama članicama se ostavlja mogućnost regulacije cijena u ovom okviru. Te maksimalne iznose trebalo bi usporediti
s trenutnim roaming cijenama operatera u RH da bi se vidjelo hoće li one porasti ili pasti.


75. Hoće li u Hrvatskoj sve poskupjeti nakon ulaska u EU?

Cijene robe zavise od mnogo faktora, poput troškova proizvodnje, transporta, marže, ponude i potražnje na tržištu i sl. Iz tog razloga članstvo u EU samo po sebi ne donosi ni rast ni pad cijena. Među državama iz proširenja 2004. samo je u Sloveniji u prvoj godini članstva zabilježen rast potrošačkih cijena, ali i istovremeni rast plaća u privatnom sektoru. Analize u Hrvatskoj predviđaju porast troškova energije u kućanstvima, poreza na fosilna
goriva i poreza na akciznu robu.

76. Zašto BiH nije ušla u EU prije Hrvatske?

Iako je moguće pomisliti da na ovo pitanje ima onoliko odgovora koliko i mišljenja, točno je da Republika Hrvatska postaje članicom E
 prije nego BiH, jer je prije nego BiH ispunila kriterije za članstvo.

(republikainfo.com)

































































Komentari:


Anketa

DA SU DANAS IZBORI

Za koga biste glasovali?

1115
HDZ BiH
288
SDA
71
SNSD
119
SBB BiH
1036
HDZ 1990
1169
SDP
32
PDP
308
NSRZB
91
SDS
470
HSP BiH
770
SPP
59
SBiH
53
Građanska koalicija '1. mart'
976
Demokratska fronta
93
Hrvatski narodni savez
98
Ostalo
23
Ne znam
228
Neću glasovati
10 Votes left

jVS by www.joomess.de.




Top teme


Trach

 

Promo

Kolumna