McKinsey je izbacio istraživanje o budućem kolapsu gradskog prometa zbog porasta e-trgovine

Komercijalni promet stvara gužve i zagađenje, pa je McKinsey predložio rješenja.



McKinsey, globalna menadžerska i konzultantska tvrtka, izašla je s novim istraživanjem o gradskom prometu. Tvrde da će i sada loše stanje prometa postajati sve gore, sa sve većim jačanjem komercijalnog prometa, tj. dostavom paketa kupljenih preko webshopova. U svojem istraživanju tvrde da će do 2020. godine prodaja putem e-trgovine porasti 85 posto, što će naravno stvoriti pravu poplavu paketa za dostavu.

Gradovi su prema McKinseyu, u centru globalne ekonomije. Ukupno gledajući, gradovi su zaslužni za 80 posto globalnog BDP-a. Kako bi se grad održao na životu, poput umjetnog živog organizma, potrebne su mu žile, a glavne žile grada su prometnice. Među njih se ubrajaju ceste, željezničke pruge i svi ostali oblici javnog prijevoza, čije zagušenje ima velike posljedice na grad. Prometne gužve umanjuju gradski BDP za 2 do 4 posto, što proizlazi iz izgubljenog vremena u prometu, uzalud potrošenog goriva, a time i veće cijene obnašanja prijevoza.

Četiri prometne revolucije

U prvom dijelu istraživanja, McKinsey je i objasnio nove trendove koji se dešavaju u prometu. Među njima su elektrifikacija vozila, samovozeći sustavi i automobili, bolja povezanost prometnica, te na koncu, dijeljenje prijevoza. Upravo su te četiri stvari smatrali novim revolucijama koji će se zadesiti u prometu u sljedećih par godina. Međutim, kroz tadašnje istraživanje, pokazano je da komercijalna vozila u mnogo većoj proporciji doprinose gužvama i zagađenju okoliša.

To je i sasvim očekivano budući da se dostavna vozila nalaze više vremena na prometnicama tokom dana, pa time i stvaraju veće zagađenje. Po samoj prirodi poslova kojeg obnašaju, uglavnom dostave, više se zaustavljaju, često i nasred prometnica jer nemaju druge opcije, pa time izazivaju i veću količinu prometnih zastoja. Upravo zbog tih faktora, McKinsey je analizirao i moguće alternative prijevoza.

 

Gužve su skupe za sve sudionike prometa

Istraživanje je pokazalo da unutar nekih urbanih sredina, primjerice Londona, putovanje koje je 2012. godine trajalo 20 minuta, danas traje preko 25 minuta. Situacija u Los Angelesu je nešto drastičnija, pa tako svaki stanovnik tog američkog grada u svojem automobilu provede dva radna tjedna godišnje. Stajanje u prometu generira trošak svima, ne samo privatnom transportu.

Kada dostavno vozilo stoji u gužvi, troši vrijeme, a možda važnije, novac na gorivo, što na koncu izaziva porast u vremenu i novcu potrebnom za izvršenje dostave. Stvar će do 2030. godine postati gora, budući da se pretpostavlja da će do tada u gradovima živjeti milijarda ljudi više. Taj porast ne prate ulaganja u prometnu infrastrukturu grada. Stoga će veći broj ljudi morati koristiti i sada zagušene prometnice, što će naravno prisiliti prometna rješenja da se kreću u novim smjerovima.

 

Od dvadeset ideja, prošlo je šest

McKinsey je stoga istražio 20 logističkih rješenja kako unaprijediti promet unutar gradova. Na kraju, došli su do analize svakog od načina transporta, koji se bazirao na cijeni, izvedivosti te očekivanoj koristi za ljude i okoliš. Od tih 20, McKinsey je odabrao 6 najboljih, za koje tvrdi da će dovesti minimalno do 30-postotnog smanjenja zagađenja okoliša, te 25-50 postotnog smanjenja troškova. U slučaju potpune elektrifikacije, nominalno smanjenje zagađenja bi trebalo biti 100 posto.

Međutim, u istraživanju nisu baš uzeli u obzir otkud dolazi električna energija kojom se pune električna vozila. U nekim gradovima, koji električnu energiju dobivaju iz obnovljivih izvora, štetni utjecaj na okoliš će naravno biti manji. U drugim gradovima, koji koriste tradicionalnije metode, postoji mogućnost da će se doći i do pariteta zagađenja između fosilnih goriva i električnih vozila, naravno samo u ekstremnim slučajevima.

 

Unaprijeđenje urbanih distributivnih centara

McKinsey tvrdi da bi se promjene trebale desiti brže nego što ljudi očekuju. Njihovo prvo rješenje su urbani distributivni centri. Cilje je unutar distributivnog centra koji se nalazi na rubu grada, pošiljke pametnije sortirati te slati u određeno vrijeme kada se očekuje manje prometa. Posebnost je u tome što bi se unutar centra mogli nalaziti paketi od više ponuđača.

Time bi se, tvrde, unutar visokorazvijenih urbanih sredina moglo uštedjeti čak 25 posto na cijeni dostave. Koncept nije nov, što McKinsey i sam priznaje, pa tvrde da je dosadašnja uspješnost bila relativno slaba. Nismo baš sigurni u tvrdnju neefikasnosti, budući da Amazon unutar mnogih gradova nudi i dostavu dan nakon narudžbe, najčešće ujutro.

 

Dostave tokom noći su dvostruko jeftinije i brže

Noćne dostave, koje bi se vršile u vrijeme kada nema rush-hour prometa, čine se sasvim logičnima. Time bi se uklonila gužva tokom vremena najveće gužve, što bi dozvolilo dostavnim servisima i korištenje većih dostavnih vozila. Na koncu bi se povećala efikasnost, budući da se potroši nešto više goriva, no istovremeno se preveze osjetno veća količina paketa.

Time bi se vrijeme dostave prepolovilo, a cijene dostave bi se smanjile preko 50 posto. Međutim, problem s noćnim dostavama je stvaranje buke, ali i potencijalna nemogućnost uručivanja paketa, koja postoji i tokom radnog vremena kada su ljudi na poslu. Predstavljanjem elektrificiranih kamiona, buka i zagađenje bi se smanjili, no još uvijek se čekaju električni kamioni s realno korisnim dometom.

 

Sinergija sustava je ključna

Ostala četiri prijedloga ovise jedni o drugima – električna vozila, skupljanje paketa, pretinci za dostavu te samovozeća dostavna vozila. U jednom scenariju, od urbanih distributivnih centara, optimizirana noćna dostava smanjuje vrijeme dostave, uz smanjenje zagađenja. Autonomna vozila također mogu sama, posve električno i bez zagađenja, unutar stambene zgrade ubaciti pakete, čak i tokom noći, bez buđenja stanara.

Iako je koncept veoma zanimljiv, problem je u stvaranju suradnje između svih tih sustava. Neki od njih, postoje već godinama, stoga će modificiranje ili zamjena tih sustava biti velika prepreka. Problem je i fizička infrastruktura, ne samo prometnica, već i primjerice stambenih zgrada, koje će se trebati izmijeniti kako bi se sustav dostave automatizirao. Dostava putem autonomnih vozila je još uvijek samo u fazi koncepta, s malim šansama da će dobiti dozvolu za rad unutar urbanih sredina u skorije vrijeme. Trenutno uglavnom imaju dozvole za ruralne sredine.

(Izvor: Telegram)

Komentari:

No comment.

Superhik je ovdje

Top teme

Trach

Promo

Kolumna