Demistificirajmo plastiku, materijal bez kojeg ne možemo

Kada netko spomene naftu i njene derivate većinu će to istog trenutka asocirati na punjenje naših automobila. Malo tko će s druge strane pomisliti na plastiku koja je, kao i benzin, derivat sirove nafte. Plastika je svuda oko nas, pa i na nama, kao odjeća, kozmetika, bez nje ne bi bilo ni smartphonea ni automobila, bez obzira na to jesu li su pogonjeni elektrikom ili opet naftnim derivatima, piše Lider.



Jednostavno rečeno plastika je nezamjenjiva u našim životima, a potražnja za njom kako u Europi tako i ostatku svijeta ne opada, za razliku od fosilnih motornih goriva, za koje se očekuje pad potrošnje u sljedećih 15 godina.

Zahvaljujući njenoj svestranosti i efikasnosti plastika je ključni materijal za pakiranje, građevinarstvo, u transportu… Nezaobilazna je i za uređaje koje koristimo za proizvodnju iz takozvanih obnovljivih izvora energije kao i u brojnim drugim sektorima, počevši od onih za ljude krucijalnih poput medicine gdje je plastika nužna za medicinske uređaje pa do onih koji nam pružaju odmor, razonodu i užitak poput sporta.

Vjetroturbine i solarni paneli sadrže mnoštvo plastičnih dijelova i većina ljudi bi se iznenadila kako je zapravo nafta stoga nužna i u proizvodnji obnovljivih izvora energije.

Slično je i s automobilima, bilo električnim, bilo onima s pogonom na dizel ili benzin. Koji u svakom slučaju u prosjeku na sebi imaju oko 200 kg plastike i oko 80 kg gume.

Plastični materijali u biti su organski, najčešće bazirani na fosilnim gorivima, a proizvode se i od bio sirovina. No najvažnije je da se mogu reciklirati te je od obje izvorišne sirovine moguće proizvoditi i biorazgradivu plastiku.

Industrija plastike ili petrokemijska industrija samo direktno zapošljava više od 1,5 milijuna ljudi u Europi u preko 60.000 kompanija i to većinom onih malih i srednje veličine. Na našem europskom kontinentu proizvede se oko 60 milijuna tona plastike godišnje (svjetska proizvodnja je oko 335 milijuna tona) s prometom od oko 350 milijardi eura u 2016. godini i uplatom u proračune i za doprinose u iznosu od oko 30 milijardi eura.

Primjer MOL-a kao kompanije u proizvodnji plastičnih sirovina

Među brojnim proizvođačima plastike u sektoru petrokemije je i MOL Grupa, koja iza sebe ima nekoliko desetljeća iskustva proizvodnje polimerskih sirovina (polietilen, polipropilen) u kvaliteti potrebnoj industriji prerade plastike za proizvodnju svih mogućih potrošačkih i industrijskih proizvoda.

Cilj MOL Grupe je da postane vodeća kemijska kompanija u regiji Srednje i Istočne Europe te je u tom pogledu već rezervirana investicija od 4,5 milijardi američkih dolara planiranih do 2030. godine. Tijekom ovog mjeseca MOL je potpisao inženjerske, nabavne i građevinske ugovore s Thyssenkrupp Industrial Solutions za izgradnju cjelokupnog kompleksa za proizvodnju poliola.

Projekt je trenutno najveća investicija MOL Grupe i važan dio kompanijske strategije do 2030. godine. Polieterski polioli koje će se proizvoditi u novom pogonu koji se gradi u Mađarskoj služe kao sirovina za poliuretansku pjenu, a identificiranu su kao glavni smjer u petrokemijskoj ekspanziji MOL-a zbog njihove široke primjene u industriji, od namještaja i ambalaže do automobila i građevinskih materijala.

MOL Grupa s tom investicijom želi postati strateški partner poliuretanskim proizvođačima u Srednjoj i Istočnoj Europi na bazi najbolje ekološke tehnologije i izvrsnosti finalnih proizvoda.

Kako se MOL obvezao postati i lider u plastičnoj reciklaži, Grupa je nedavno potpisala sporazum o strateškoj suradnji i s njemačkom tvrtkom za tehnologiju reciklaže APK. Uspješna je to zato priča o naftnoj kompaniji koja se orijentira na širenje svojih usluga ali i sukladno većoj brizi za budućnost svoju poslovnu politiku usmjerava i prema potrebi veće osviještenosti prema okolišu i savjesnijem poslovanju u kojem oporabljamo naš visoko vrijedni otpad.


(Izcvor: Lider.media)

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna