Intervju

Dr. Kemal Kozarić, guverner CB BiH: Politička nestabilnost koči gospodarski razvoj i snižava kreditni rejting BiH

Guverner Centralne banke BiH govori o mogućim posljedicama divljanja tečaja švicarskog franka na BiH. „Od banaka koji su odobravale kredite indeksirane u CHF, očekuje se da ponude određenu relaksaciju za svoje klijente”, kaže Kozarić, navodeći da je takvih u BiH, na svu sreću, malo.

Razgovarala: Vera SOLDO

Kozarić upozorava da bi nastavak političke nestabilnosti BiH doveo do daljnjeg pada na ljestvici kreditnog rejtinga te nastavak stagnacije u gospodarskom razvoju zemlje. No, iako guverner CB BiH upozorava na nužnost žurnog formiranja Vijeća ministara BiH, što bi pomoglo gospodarstvu u prevladavanju posljedica krize, višemjesečna nadmudrivanja bh političara pokazala su nešto sasvim suprotno.

Svijet ne prestaje trpjeti posljedice recesije. Posljednji udar je enormni rast švicarskog franka. Nedvojbeno je da će se kriza iz SAD-a, koja trpi jednu od najgorih kriza u povijesti i zbog sniženog kreditnog rejtinga, odraziti i na europsku ekonomiju. Koliko će to utjecati na BiH i njene građane i postoje li načini da se ublaže negativne posljedice?

Guverner Kozarić: BiH nije izolirana, sve što se događa u svijetu i Europi ima utjecaj, veći ili manji, i na BiH. Mi smo mala i otvorena ekonomija, a utjecaj moguće nove krize ponajprije bi se mogao osjetiti preko banaka iz zemalja zahvaćenih krizom, koje imaju ispostave u BiH. Može doći do smanjenja izvora financiranja za banke u BiH, te posljedično, do povećanja kamatnih stopa i veće restriktivnosti banaka pri odobravanju kredita. Rast vrijednosti švicarskog franka (CHF), u općem smislu, ne bi trebao imati značajniji učinak na BiH. Rast vrijednosti CHF je najveći problem za švicarsko gospodarstvo, jer njen izvoz postaje sve nekonkurentniji. Naravno, oni  koji u BiH imaju dug indeksiran u CHF imaju sve više poteškoća u servisiranju dugova zbog njegovog jačanja prema KM.

Rast švicarskog franka dovodi i euro u nezgodan položaj. Može li sve navedeno utjecati i na pad konvertibilne marke te tako i monetarnu stabilnost BiH, te koje bi bile posljedice za građanstvo?

Guverner Kozarić: Na ovu temu je, nažalost, već bilo dosta špekulacija. Zbog vaših čitatelja i javnosti potrebno je opet dati jasan odgovor na ovo pitanje. U CB BiH smatramo da je euro, kao zajednička valuta zemalja eurozone, jedna od najjačih svjetskih valuta i od ogromnog značaja za te zemlje koje su svoje valute i monetarni suverenitet ugradile u euro. Uvjereni smo da ECB i zemlje eurozone imaju instrumente i način za očuvanje eura. U skladu sa Zakonom o CB,BiH, KM kao domaća valuta je fiksno vezana za euro (ranije za njemačku marku), te u potpunosti pokrivena deviznim rezervama kojima upravlja CB BiH. Smatramo da dosljedno provođenje Zakona o CB BiH jamči potpunu konvertibilnost KM u BiH za druge valute, te da u tom smislu građani BiH nemaju razlog za zabrinutost.  Zbog fiksnog tečaja konvertibilne marke prema euru, po ovom osnovu nije moguće niti povećanje rate kredita koji su vezani za euro.

Zašto je švicarski franak nastavio rasti unatoč intervenciji švicarske središnje banke te kakva je vaša ocjena - ima li naznaka da će se stabilizirati?

Guverner Kozarić: Posljednji podaci pokazuju kako bi se stanje moglo stabilizirati, no kako Švicarska narodna banka nije bila uzročnik porasta vrijednosti CHF, tako će biti teško samo njenim mjerama smanjiti kurs. Devizni tečajevi su, kao što pokazuju i aktualna kretanja, rezultat brojnih elemenata, uključujući i mjere monetarne politike kojima pojedine zemlje, ovisno od svojih ciljeva, nastoje ojačati ili oslabiti svoje valute. Pored toga, prethodnih godina smo bili svjedoci i pojedinačnih špekulativnih napada na pojedine valute. U takvim okolnostima intervalutarni odnosi su promjenjivi, i kao što se pokazalo u prethodnom periodu, švicarski franak je ojačao i gotovo se izjednačio sa eurom. Prema tome, pokazuje se da devizni kursevi nisu determinirani samo fundamentalnim ekonomskim faktorima.
Trenutna razina tečaja CHF prema euru je veći problem za Švicarsku nego za Europsku uniju, jer destimulira švicarski izvoz. Sa druge strane, veličina švicarskog tržišta ne omogućava značajnije izvozne učinke za zemlje eurozone. Opasnost za zemlje eurozone je svakako činjenica da euro, kao njihova valuta, gubi povjerenje na financijskim tržištima i da ga investitori smatraju manje sigurnim, te time i manje poželjnim. No, kako sam već rekao, očekujemo kako će ECB i zemlje eurozone pronaći instrumente i način za stabiliziranje situacije i očuvanje eura.

Građani koji su podigli kredite u švicarskim francima sada su u velikim problemima, a obroci kredita im premašuju i mjesečna primanja. U RH je guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio posebne mjere pomoći onima, koje divljanje franka naviše pogađa. Kakvu pomoć-mjere građani u BiH mogu očekivati na tom polju od banaka, a možda i od države, te što je vaš savjet?

Guverner Kozarić: U poređenju s Hrvatskom, u BiH je relativno malo kredita vezanih za CHF. Građani koji su sklapali ugovore za takve kredite danas u nezahvalnoj poziciji. Prihvatili su valutni rizik. Klijenti su morali biti upoznati s valutnim rizikom kada su im odobravani krediti, a to je bilo najviše od 2006. do 2008. godine kada je odnos CHF bio povoljniji. Banke su prebacile valutni rizik na klijente, a oni su bili u povoljnijoj poziciji, jer su kamate bile niže. Sada se to promijenilo. Iako je u pitanju obligacijski odnos, od banaka u BiH koje su odobravale kredite indeksirane u CHF, očekuje se da ponude određenu relaksaciju za svoje klijente. Iako CB BiH nije nadležna za regulaciju bankarskog sektora, ono što može učiniti je da okupi nadležne institucije u okviru Komiteta za financijsku stabilnost, kako bi pokrenula konsultacije o eventualnom pronalasku rješenja pitanja kredita vezanih za CHF.

Činjenica je da neuspostavom državne vlasti BiH gubi milijunske investicije, a nemoguće je i provesti nužne reforme. Kakve će biti posljedice za BiH ukoliko se ovakvo stanje nastavi, te znači li to za BiH tzv. dvostruku krizu, ovaj put prouzrokovanu u samoj državi, za koju bi izravno bili odgovorni političari?

Guverner Kozarić: Oporavak od protekle krize biti će dugotrajan i spor, pa nije teško zaključiti kako bi na BiH utjecala još jedna slična kriza. I analitičari rejting agencija su naveli kako su politička nestabilnost i neprovođenje potrebnih reformi, glavni uzrok problema u gospodarskom razvoju BiH. Stoga, mislim kako je od velikog značaja što žurnije formiranje Vijeća ministara BiH, koje će iskoristiti sve raspoložive resurse kako bi pomoglo gospodarstvu u prevladavanju posljedica krize.

U BiH, iako se to godinama najavljuje, nema investicijskog preporoda. Kako afirmirati domaće i inozemne investitore?

Guverner Kozarić: BiH ima značajne potencijale koje bi trebala iskoristiti u energetskom sektoru, proizvodnji zdrave hrane, za što su potrebni i veći poticaji za poljoprivredu, turističkim resursima, povratku građevinskih kompanija na tradicionalna tržišta, proizvodnji dijelova za automobilsku industriju itd. Država je još uvijek vlasnik i velikog dijela kapitala u području telekomunikacija, elektroenergetskom sektoru i sl., koji bi se u pogodnom trenutku mogao ponuditi za privatizaciju. Vrlo je važno što prije  pokrenuti cjelovite reforme koje bi smanjile javnu potrošnju i uravnotežile proračun, te učinile BiH privlačnijom za ulagače.

BiH ima status umjereno zadužene zemlje. Kakve su vaše stručne ocjene – hoće li BiH zadržati takav status ili će prijeći u kategoriju „zadužene zemlje“?

Guverner Kozarić: BiH još uvijek ima prostora za zaduživanje, međutim problem je u usmjeravanju tih sredstava. Sve zavisi usmjeravaju li se sredstva dobivena zaduživanjem u kapitalne projekte, infrastrukturu, razvoj i sl., ili u pokrivanje tekućih troškova. Do sada plasirana sredstva iz stand-by aranžmana sa MMF-om otišla su u pokrivanje deficita proračuna, tj. u proračunsku potrošnju. O sudbini preostalih sredstava treba odlučiti nova vlast u BiH. Treba napomenuti kako CB BiH nije povukla dio sredstava ovog aranžmana koja su bila namijenjena za jačanje deviznih rezervi, smatrajući da su devizne rezerve stabilne, te da po tom osnovu nije potrebno stvarati zaduženje.

Krajem srpnja ove godine međunarodna agencija Standard & Poor's izmijenila je BiH izgled sa stabilnog na negativan izgled (outlook), a suvereni kreditni rejting 'B+' je ostao isti. BiH ima kreditni rejting 'B2' s negativnim izgledima, koji joj je dodijeljen od agencije Moody's Investors Service. Kako poboljšati ovaj nezavidni kreditni rejting, te zbog čega i dalje postoji konstatacija „negativnog izgleda“?

Guverner Kozarić: Na žalost, zbog odugovlačenja pri formiranju vlasti na svim razinama, još uvijek nije postignuta politička stabilnost koja je osnovni preduvjet za gospodarski razvoj. I agencije za ocjenjivanje kreditnog rejtinga su poslale, može se reći, rano upozorenje, izmjenom izgleda (outlook) u ocjeni kreditnog rejtinga sa stabilnog na negativan. Prema njihovom mišljenju, negativni izgledi kreditnog rejtinga, uglavnom su uzrok političkih zastoja, te s tim u svezi odgađanje ekonomskih i ustavnih reformi stvara zapreke BiH u dobivanju statusa kandidata Europske Unije. CB BiH se nada kako će uskoro biti otklonjeni uzroci koji su uticali na izmjenu izgleda, čime će se izbjeći sniženje kreditnog rejtinga BiH i negativne posljedice koje bi iz toga mogle proizići. Za poboljšanje rejtinga je potrebno što prije formirati Vijeće ministara, poboljšati političko okruženje, te provesti potrebne institucionalne i ustavne reforme. Analitičari su naveli kako rejting može biti zadržan na postojećoj razini, ukoliko se postigne dogovor o proračunskom okviru koji će omogućiti usvajanje proračuna za 2011. i 2012. do kraja godine.

U okviru projekta tehničke pomoći IPA 2008, uz pomoć Europske središnje banke (ECB), Središnja banka BiH je započela s uvođenjem nove statistike kamatnih stopa, usklađene s metodologijom koja se primjenjuje u zoni eura. Što to, konkretnije, znači?

Guverner Kozarić: CB BiH je opredijeljena za uvođenje međunarodnih standarda kako bi se unaprijedila monetarna statistika, posebno dio koji se odnosi na statistiku kamatnih stopa. Nova statistika kamatnih stopa koja se namjerava uvesti tijekom ove, a početi primjenjivati od siječnja 2012. u suradnji s komercijalnim bankama, bit će izravno usporediva s kamatnim stopama zone eura. Na ovaj način će postojati pouzdani statistički pokazatelji o kamatama koji će omogućiti izravno poređenje BiH i zemalja unutar EU i drugih zemalja koje koriste istu metodologiju. Tako ćemo imati pouzdan uvid u monetarnu transmisiju između eurozone i BiH. U ovom trenutku ne raspolažemo takvim, izravno usporedivim pokazateljima. Ovo je također dio naših napora da se harmoniziramo s institucijama i procedurama u EU.