Vidić: Ne bojim se reći da ima i onih koji napuštaju BiH iz pomodarstva

Objavljeno Četvrtak, 06 Lipanj 2019 21:12

Čapljina je jednoglasnom odlukom vijećnika i službeno postala Grad, a donedavno Općinsko vijeće od 22. svibnja funkcionira kao Gradsko.



Povodom službenoga proglašenja Gradom s gradonačelnikom “Cvijeta Hercegovine” dr. Smiljanom Vidićem Večernji list razgovarao je o sadašnjim i budućim projektima, obrazovanju, zdravstvu, ukupnoj gospodarskoj slici, procvatu stanogradnje, turizmu, ali i o tome kako zadržati mlade da ostanu.

 



Nedavno ste u Sarajevu predstavili projekt vodoopskrbnog sustava Dubravske visoravni, potez Čapljina-Trebižat-Zvirovići, ističući iznimnu suradnju s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Upravo taj projekt predstavljen je kao primjer dobre prakse u BiH.
-Grad Čapljina je kroz projekt vodoopskrbnog sustava Dubravske visoravni i potez Čapljina-Trebižat-Zvirovići ušla u suradnju s EBRD-om. EBRD je početkom svibnja u Sarajevu održala godišnju Skupštinu guvernera banke. Imao sam čast i zadovoljstvo što me je EBRD pozvao na svoj dosad najveći skup, i to kao jedinog panelista iz regije Zapadni Balkan ( BiH, Srbija, Crna Gora, Makedinija i Kosovo ). Direktori EBRD-a su procijenili da je projekt Vodoopskrbnog sustava Čapljine najbolji primjer dobre prakse suradnje EBRD-a i lokalne vlasti u regiji Zapadni Balkan. To je bilo veliko priznanje cijelom timu koji je radio na projektu, od faze projektiranja pa sve do izvršenja radova. Sve se radilo po standardima EU i to je za nas veliko iskustvo.

 



Što je taj projekt konkretno donio žiteljima Čapljine? Da objasnimo, za potrebe financiranja izgradnje vodovoda Čapljina je od EBRD-a uzela kredit od pet milijuna eura. Na temelju kvalitete projekta i pozitivnog rejtinga, s obzirom na to da je sve rađeno po pravilima Europske unije, kako ste nedavno izjavili, od Europske komisije stiglo je 4,5 milijuna eura investicijske potpore.
-Korist od ovog projekta mnogostruka je. Poboljšana je kvaliteta življenja ali i stvoreni uvjeti za gospodarski razvoj. Svako kućanstvo ima mogućnost priključenja na gradski vodovod, što je civilizacijska norma. Dosad je jedan dio naših sugrađana pio vodu iz čatrnje, a ljeti su morali skupo plaćati vodu iz cisterni. Dolaskom cjevovoda u Zviroviće otvorila se mogućnost priključenja gospodarske zone Zvirovići na cjevovod što je pozitivan gospodarski pomak. Već sada imamo nekoliko zainteresiranih tvrtki da kupe lokaciju u zoni i pokrenu biznis. Nakon sastanka s čelnicima EBRD-a rečeno mi je da, s obzirom na pozitivno iskustvo, Čapljina može opet uzeti kredit, ali zasad to ne namjeravamo imajući u vidu odgovornost pri servisiranju postojećeg kredita.

 

Koji su još projekti od životne važnosti za Grad, a koji bi se trebali realizirati?
-Svakako to je saniranje gradskog deponija otpada Ada, izgradnja obaloutvrde u Gabela polju, izgradnja kružnog toka na križanju ulica Gojka Šuška i Ante Starčevića ( kod mosta Franje Tuđmana ) te asfaltiranje lokalnih puteva u naseljima u kojima žive Hrvati koji su tijekom rata prognani i sada žive u Čapljini. Imamo urađenu svu projektnu dokumentaciju, riješene imovinsko- pravne probleme, izdane su i potrebne dozvole a za većinu ovih projekata imamo osiguran novac te vjerujem da ćemo ih do kraja ove godine i završiti.

 

Koja je vaša formula za zaustavljanje odlazaka? Jesu li to privlačenje ulagača i razvoj gospodarstva, poslovne zone?
-Odlazak, uglavnom mladih ljudi iz BiH odnosno cijele regije veliki je problem. Svi znamo koje je riješenje za zaustavljanje odlaska- jačanje gospodarstva, odnosno nova radna mjesta. Problem nastaje kada to treba i realizirati. Sve razine vlasti, od državne do lokalne se moraju uključiti u rješavanju navedenog problema. No to nije nimalo lako u ovako politički neuređenoj državi kakva je BiH, kapital traži stabilnost i uređene države, a BiH to sada definitivno nije. Mi na lokalnoj razini radimo što možemo ali na žalost ovlasti lokalnih zajednica posljednjih su desetak godina značajno smanjene. Treba svakako uključiti i naše gospodarstvenike, jedan dio njih korektno rade svoj posao, odgovorni su prema svojim radnicima i društvu. Ima, nažalost, i onih koji kroz niske plaće i neplaćanje doprinosa ostvaruju ekstraprofit i na taj način šalju lošu poruku. Ne bojim se reći kako ima i onih koji odlaze iz BiH iz pomodarstva, priče o ogromnim plaćama i dobrom životu na Zapadu često ne odgovaraju istini.

 

U posljednje vrijeme u Čapljini cvjeta i stanogradnja. Što je tomu razlog?
-U posljednjih nekoliko godina u Čapljini je izgrađeno nekoliko stotina stanova i svi su prodani. Trenutačno se grade dvije zgrade sa 110 stanova. Jedan dio kupaca su domaći ljudi a drugi iz gradova u okruženju. Naše široke ulice, travnjaci, cvjetnjaci, nogostupi, čistoća, miran život…razlozi su zbog kojih ljudi žele ostati i doći u Čapljinu. Lijepo je reći da stanujete u“ Cvijetu Hercegovine“. Grad unutar zakonskih okvira izlazi u susret građevinarima pa kao rezultat toga je i niža cijena četvornog metra stana.

 

Kako biste ocijenili stanje u zdravstvu i školstvu, predškolskom odgoju i obrazovanju u Gradu? Zadovoljavaju li sadašnji srednjoškolski smjerovi potrebe na tržištu rada?
-Mislim da su uvjeti u predškolskom odgoju i obrazovanju odlični. Prošle godine smo otvorili renovirani dječji vrtić s nadograđenim jaslicama, nabavili certificirani namještaj i didaktička pomagala, zaposlili logopeda…. Sve naše osnovne središnje škole i znatan dio područnih škola su renovirane tako da sada ispunjavaju uvjete energetske učinkovitosti,što vrijedi i za zgradu Srednje škole. Uveli smo i e- dnevnike, sukcesivno obnavljamo namještaj….Svakako tu još ima posla i nikada nećemo biti zadovoljni s učinjenim jer djeca zaslužuju najbolje. Osobno mislim da samo dio sadašnjih srednjoškolskih smjerova zadovoljava potrebe na tržištu rada, prije svega mislim na kuhare i konobare koji bez problema mogu naći posao. Čapljina ima dugu tradiciju Srednje poljoprivredne škole ali zadnjih desetak godina interesa za ovu struku je malo, upiše se svega nekoliko učenika i bez obzira na tradiciju na koju se neki pozivaju mislim da bi se jedno vrijeme moglo pauzirati s tom strukom, a uvesti neka nova zanimanja, npr. frizer, stolar… Nažalost i naše Sveučilište svake godine „ izbaci „ na tržište rada neke struke koje će jako teško moći naći posao u struci.

 

Završeni su i hitni restauratorski radovi na mostu u Klepcima. Što dalje slijedi?
-Most na rijeci Bregavi, u Klepcima preteča je Starog mosta u Mostaru. Upravo na njemu je usavršena tehnika kojom se gradio Stari most. Nažalost bio je u lošem stanju. Kao nacionalni spomenik nije u našoj ingerenciji ali mi jednostavno nismo više mogli gledati njegovo propadanje. Uz suglasnost Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika i pomoć ministrice kulture i sporta, Zore Dujmović smo završili žurne restauratorske radove i već sada most izgleda bolje i ljepše. Namjeravamo nastaviti s restauracijom, u fazi smo prikupljanja novca za nastavak radova.

 

Vidite li šansu za razvoj i otvaranje novih radnih mjesta u turizmu?
-Počitelj, rimska vila rustika Mogorjelo, stari grad Gabela, Desilo, Hutovo blato, rijeka Trebižat….. samo su neke od kulturno-povijesnih i prirodnih ljepota u Čapljini. Jako smo zainteresirani da turizam ne bude potencijal nego gospodarska grana koja će otvarati nova radna mjesta i novac. Sve ovo su nacionalni spomenici ili parkovi prirode nisu u ingerenciji lokalne vlasti. Tu je i loš Zakon o turističkim zajednicama, kao i neka politička „ prepucavanja „ a sve to u konačnici rezultira nedovoljnom iskorištenošću naših potencijala. Raduje me da niz aktera na ovoj sceni polako shvaća da kulturno- povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama nitko ne može bolje upravljati od lokalne zajednice.

 

Kakvo je stanje u Hutovu blatu?
-Hutovo blato je kao park prirode u ingerenciji županijske razine vlasti koja se počesto maćehinski ponaša te unatoč naporima zaposlenika, problema ima. Vjerujem da će se u skoroj budućnosti taj odnos promijeniti te da će ono imati turista kao i slične destinacije u Hrvatskoj.

(Izvor: Večernji list BiH)

Komentari:

Download SocComments v1.3