UNATOČ GENERALIMA 'U EGZILU' Zašto je HDZ glasao ZA izvješće Tužiteljstva BiH?

Na posljednoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine izaslanici HDZ-a BiH dali su pozitivan stav prilikom glasovanja o Informaciji o radu Tužiteljstva BiH za 2016. godinu. Pozitivno su glasovali HDZ-ovci Lilja Zovko, Zdenka Džambas i Bariša Čolak, a ostala dva izaslanika nešto su bili drukčijeg stava. Martin Raguž (HDZ 1990) bio je suzdržan, a Mario Karamatić (HSS) bio je protiv.

 

Što se tiče ostalih glasovanje po ovom pitanju proteklo je ovako:dosljedni u stavovima PROTIV Tužiteljstva BiH bili su srpski zastupnici, Dragutin Rodić, Nebojša Radmanović, Sredoje Nović i Darko Babalj, dok su ZA glasovali Sead Kadić, Halid Genjac i Safet Softić, a SUZDRŽANI su bili Sifet Podžić i Ognjen Tadić.

 

Karamatić (HSS): Tužiteljstvo ima različit pristup i to je svima poznato

Svoj stav zašto je bio protiv informacije o radu Tužiteljstva, HSS-ovac Karamatić je pojasnio na svom Fcebook profilu te  'crno na bijelo' predočio i kako su glasovali pojedini izaslanici.

"To da Tužiteljstvo BiH ima različit pristup prema optuženicima za ratni zločin ovisno dolaze li iz HVO-a, VRS-a ili Armije BiH je manje više svima poznato i o tomu su napisani kilometri tekstova. Famozni UZP (Udruženi zločinački poduhvat) kao i zapovjedna odgovornost, ne postoji kada su u pitanju optužnice protiv pripadnika Armije BiH. Nadalje, bivšim pripadnicima HVO-a i VRS-a se gotovo nikada ne sudi po zakonima Jugoslavije po koji predviđaju blaže kazne za počinjene zločine, nego po puno rigoroznijem Zakonu BiH. Pripadnicima Armije BiH se gotovo isključivo sudi po blažem, jugoslovenskom Zakonu. Da i to ne bude sve brine se Tužiteljstvo BiH. Glavnooptuženi za masakr Hrvata u Trusini i Grabovici, Zulfikar Ališpago-Zuka već godinama šeta po Sarajevu i ispija kave na slobodi zbog toga što njegova odbrana tvrdi da zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti pratiti suđenje.

Nakon što je sudski medicinski vještak utvrdio kako je "Zuka" zdravstveno sposoban za suđenje, obrana je zatražila novo medicinsko vještačenje. U rubriku "vjerovali ili ne" ide da je Tužiteljstvo podržalo zahtjev obrane, nakon čega je Sud BiH naložio novo vještačenje. O izvješću o radu tog i takvog Tužiteljstva se očitovao Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na posljednjoj sjednici. Zahvaljujući samo tomu što nitko od izaslanika iz reda srpskog naroda nije podržao izvješće o radu Tužiteljstva - nije usvojeno", naveo je Karamatić pojašnjavajući zašto nije podržao izvješće.

Zovko (HDZ BiH): Tužiteljici Tadić potpora za novi pristup

 

Nikada do sada izaslanici HDZ-a BiH nisu podržali izvješće o radu Tužiteljstva, a zašto su to učinili baš sada iako i dalje pristižu opravdane kritike za Republiku je pojasnila Ljilja Zovko, predsjedateljica Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Ona je kazala da je svojim glasanjem za izvješće novoj tužiteljici, odnosno, vršiteljici dužnosti glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH Gordani Tadić "željela pokazati potporu u novom pristupu, a čiji učinak bi trebao biti vidljiv u ovoj godini", ističući kako se pozitivnim stavom prema onima koji su imenovani na dužnost može povećati i njihov potencijalni učinak.

"Važno je završiti dugogodišnje "nezavršene" procese koji stvaraju agoniju u društvu, a najosjetljivija i najbolnija pitanja optužnica za ratne zločine jednakim kvalifikacijama i istim Zakonima rješavati, bez selektivnosti", objašnjava svoje glasovanje izaslanica Zovko.

Zovko također podsjeća da je predsjedatelju ove institucije, ujedno i svom stranačkom kolegi, Bariši Čolaku kao i Tužiteljstvu BiH uputila i izaslanička pitanja za koja smatra da nedostaju odgovori u Informaciji o radu Tužiteljstva BiH.

Kako doznaje Republika, Zovko je predočila i tabelu koje Tužiteljstvo treba popuniti, a odnosi se na podatke o sveukupnim procesima Tužiteljstva prema pripadnicima Armije BiH, HVO-a i VRS-a kao i o podignutim optužnicama u 2016. po istim parametrima ali i podatcima o istragama i procesima.

Ona je postavila 10 pitanja za koje smatra da u izvješću nema odgovora:

1. Informacija o ukupnom broju stručnih suradnika, zatim broj stručnih suradnika s položenim pravosudnim ispitom, te podatak o stečenom iskustvu nakon položenog pravosudnog ispita.
Stručni suradnici sudjeluju u utvrđivanju činjenica, pisanju optužnica, što je vrlo važno za sve sudionike u procesu. Optužnice moraju biti utemeljene na kvalitetnom, činjenično utemeljenom postupku.

2. Obrazloženje za  predmete koji se vode po KZSFRJ odnosno KZBIH 2003., a suprotno Odluci Ustavnog Suda.
Svojim Odlukama Ustavni sud je ukazao na  nezakonitu retroaktivnu primjenu suprotnu čl. 7 Europske konvencije o ljudskim pravima. Tužiteljstvo, unatoč odlukama Ustavnog suda traži retroaktivnu primjenu čl. 171 KZ BIH, a nema Obrazloženja. Takvim postupcima Tužiteljstvo produljuje vrijeme trajanja sudskog postupka. Primjenom pravilnih kvalifikacija, učinak bi bio bolji, a rad učinkovitiji.

3. Koliko tužitelja je angažirano na žalbenim predmetima, kako i koliko uspješno se realizira ujednačavanje politike progona.  Nedostaje informacija u Izvješću, vidljivo je povećanje broja riješenih kaznenih prijava, a pitanje je kvalitete rada. Jesu li obuhvaćeni samo prvostupanjski predmeti, kakav je konačni efekat, posebno nakon apelacije Ustavnom sudu.

4. Zašto se primarno ne riješavaju stari predmeti?

5. Koliko je riješeno predmeta kategorije 2 (ustupljeni iz Haga)?
Nije logično da u 2016 godini od 160 zaprimljenih predmeta (prijava za ratne zločine) riješeno je 99, a po prijavama starijim od 5 godina od evidentiranih 108 predmeta riješena su samo 24. Koje je obrazloženje.

6. Koje je obrazloženje - razlog za nepokretanje postupka?
Za 32 predmeta naređena istraga, a za 91 predmet nije pokrenut postupak. Podatak koji traži obrazloženje.

7. Šta znači “riješeno na drugi način”
Koruptivna kaznena djela su vrlo ozbiljna kaznena djela koja narušavaju pravnu sigurnost države, te ovo izvješće zahtjeva sadržajnije obrazloženje. Za 68 predmeta nije donesena naredba o provođenju istrage.

8. Kako je moguće da nepravomoćna presuda može biti temelj za provođenje kaznenih postupaka u BiH (nepravomoćna presuda 'Prlić i ostali')? Koliko je kaznenih postupaka utemeljenih na nepravomoćnoj presudi?

9. Temeljem kojih kriterija se donosi odluka o pokretanju optužbe za „ratne zločine“ a temeljem kojih „za zločin protiv čovječnosti“?
Dosljednost u pristupu Tužiteljstva, kako u pogledu tretiranja dokaza, tako u pogledu pravnog određenja kaznenog djela, uvjet je za ostvarenje jednakosti pred Zakonom

10. Na koji način Tijelo za nadzor primjene Strategije BiH iz 2008 godine izvršava svoju zadaću. Kojim  mehanizmom nadzire pitanje neravnomjernosti procesuiranja predmeta ratnih zločina kao i kategorizacije zločina, selektivnosti u primjeni Kaznenih zakona BiH/SFRJ.

Unatoč otvorenim pitanjima vršiteljica dužnosti Tužiteljstva ipak ima potporu izaslanika HDZ-a BiH, a hoće li istu i opravdati tek se treba vidjeti.

Više o ovoj temi možete pročitati

OVDJE.

(Republikainfo.com/V.H.S.)

Komentari:

No comment.

Superhik je ovdje

Top teme

Trach

Promo

Kolumna