Franjo Topić je izgradio HKD Napredak, najveće kulturno društvo u Hrvata

U  klubu Lira u četvrtak 11. srpnja 2019. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Središnje uprave HKD Napredak. Bila je to prva sjednica koja od obnove HKD Napredak 1990. godine nije održana pod predsjedanjem prof. dr. Franje Topića, koji je skoro tri desetljeća bio na čelu najznačajnijeg kulturnog društva u Hrvata.

 

Jer nakon što je Napredak zabranjen od strane jugo komunističkih vlasti 1949. godine i svoj radio obnovio 1990., na čelu Društva bio je prof. dr. Topić, koji je jednoglasnom odlukom svih zastupnika na 66. Skupštini HKD Napredak u subotu 6. srpnja u Sarajevu izabran za počasnog predsjednika Društva.

A samo osoba iznimne energije, volje, umješnosti i hrabrosti, koju posjeduje Topić, mogao je iz ničega izgraditi društvo koje može biti na ponos njemu, njegovim suradnicima i cijelom hrvatskom narodu. Ostat će svakako upamćen kao čovjek koji je dao velik doprinos promoviranju dijaloga između Hrvata, Bošnjaka i Srba i svih građana, ali i kao svećenik i kao predsjednik HKD Napredak koji je širio nadu i optimizam, poticao na ljubav prema domovini i pozivao ljude da ostanu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Za to je nagrađivan brojnim međunarodnim i državnim nagradama i priznanjima, a skoro mu je uručena i nagrada grada u kojem je proveo najveći dio života i rada, nagrada Grada Sarajeva. Grada koji je i na taj način odao priznanje čovjeku koji je tijekom tisuće dana opsade Sarajeva u ratu pomagao, promovirao kulturu, širio optimizam, poticao na ljubav i praštanje, a ne na mržnju i osvetu.

 

U svom obraćanju na Skupštini, posljednji puta kao predsjednik, dr. Topić je podsjetio što je to Napredak učinio u protekli 29 godina, koliko je bio na njegovom čelu.
Ovo je poseban dan, možda najvažnija Skupština nakon obnoviteljske, jer dok se završava jedna era Napretka, druga počinje-kazao je te podsjetio kako je Napredak utemeljen daleke 1902. godine radi stipendiranja đaka, zanatlija i studenata, a tada je Napredak imao do 120 podružnica i povjerenstava, više od 16.000 stipendista do ukidanja 1949., među kojima su poznati slikari i književnici na čelu s dva nobelovca Andrićem i Prelogom.

Mnogi su zaslužni ljudi bili u vodstvu Napretka kao pomoćni biskup Ivan Šarić, Dragutin Čelik, banjalučki biskup, fra Leo Petrović provincijal hercegovačkih franjevaca koji je i mučenik, jer su ga komunisti ubili 1945. godine, pa Tugomir Alaupović, Antun Tandarić i dr. Od predsjednika najviše je učinio preč. Anto Alaupović koji bi da nisu došle komunističke vlasti i sudile ga, vjerojatno do smrti vodio Napredak. Svi se trebamo sjećati i moliti za ove naše vrijedne i zaslužne pretke. Mi i danas dobrim dijelom živimo od njihova rada i ideja - kazao je Topić

 


Obnova Napretka

Govoreći o djelovanju nakon obnove kazao je kako je za razumijevanje bitno imati na umu kontekst jer smo proživjeli tri epohalne promjene, a svaka je barem dostatna za jednu generaciju: promjena sustava od komunističkog totalitarnog sustava u demokratski, promjena države i ona najteža promjena jest strašni rat. Sada živimo u nedovršenom ratu i nesavršenom miru. Upravo ovo uz društveni kontekst treba imat na umu da bi se bolje razumio i Napredak i njegovo djelovanje.

-Obnova Napretka počela u proljeće 1990. još u komunizmu i u Jugoslaviji. Prvi demokratski izbori u BiH su bili 18. studenoga 1990. Komunizam je u načelu bio protiv nacionalnih i vjerskih društva. Bilo je to vrijeme zanosa za najavljenom i očekivanom slobodom, jer valja podcrtati u komunizmu je bilo malo slobode. Obnoviteljska skupština je održana 29. rujna 1990., nešto prije izbora podsjetio je Topić te dodao kako su odlučili graditi društvo koje će okupljati i uključivati, a ne isključivati.

 


- Nismo imali ni kvadrata prostora, ni marke, ničega. Bio sam predsjednik, tajnik, blagajnik, vozač. U to vrijeme mnoge su se podružnice obnovile vrlo brzo, što je potvrđivalo misao rečenu na obnoviteljskoj Skupštini da je Napredak kao feniks i da će se podignuti iz pepela. Praktično odmah nakon obnove počeo i rat, prvo u Hrvatskoj 1990., potom u BiH, u listopadu 1991. Ratni vihor zahvatio je Sarajevo 6. travnja 1992. i trajao do studenoga 1995.

Tadašnji rektor Bogoslovije, a sada pomoćni biskup mons. Pero Sudar dao je 1991. jednu podrumsku sobu za prvi ured Napretka, a kad se u jesen 1992. Teologija morala iseliti iz Sarajeva, Topić je ostao u Sarajevu i preuzeo upravu Bogoslovije. Kasniji rektor Bogoslovije pok. prof. dr. Marko Josipović je čitavo vrijeme nesebično podržavao rad Napretka, a bio je i član Središnje uprave.
Kako sam bio predsjednik Napretka i upravitelj i Bogoslovije, ističe Topić ponekad se nije vidjela jasna granica između ove dvije institucije, ali je to funkcioniralo dobro, o čemu mogu posvjedočiti obje strane i ovdje neki prisutni tadašnji dužnosnici. Bogoslovija je davala materijalni i duhovni okvir, a Napredak je ispunjavao sadržajem.

 


Mnoge stvari i djelovanje bitno je obilježio a i uvjetovao rat. U ratu su posebna pravila jer je stalna smrtna opasnost, a ništa nije vrjednije od ljudskog života. Rekli smo, prisjeća se Topić gladnom čovjeku treba prvo dati komad kruha, pa onda pjevati, tako smo i registrirali Napredak i kao humanitarno društvo da bismo mogli legalno funkcionirati. Ali nismo prestali ni pjevati. Mi smo bili uvjereni da u srazu oružja i ideja na koncu pobjeđuju ideje i to se pokazalo točnim i u ovom ratu no nažalost uz veliku cijenu ubijenih i ranjenih, neviđenih patnji, gladi, straha i beznađa. Našim djelovanjem nastojali smo unatoč skromnim snagama održavati živom nadu i vjeru u život.

HKD Napredak je prvu kulturnu manifestaciju u ratnom Sarajevu priredio 30. svibnja 1990. Mnoge su podružnice bile aktivne u nenormalnim prilikama. U tri i pol godine rata Središnjica u Sarajevu je s Bogoslovijom podijelila 403.000 obroka. Samo se jedan dan nije kuhalo, kaže Topić. Sam Napredak je podijelio 436 tona hrane i lijekova, ali sveukupno dao je nemjerljivo veće i više ljudske i društvene vrijednosti.
Za rad cijelog Napretka u ratu i posebno Središnjice bile su posebno važne podružnice u Splitu i Zagrebu. Topić naglašava kako bi bez njih teško tako dobro funkcionirali pa nastavlja - Cijelo vrijeme rata one su nam bile svojevrsni prijemno-otpremni uredi za stotine izbjeglih i prognanih koji su prolazili kroz Split. Uz to radilo se puno u svim našim podružnicama i to prema prilikama i mogućnostima.

Koliko god izgledalo paradoksalno, ističe Topić Napredak je u ratu stasao u ozbiljnu kulturnu i društveno važnu udrugu. Dok su mnogi bili zbunjeni, skamenjeni i kukavni što je i sasvim razumljivo, dok su institucije zaustavile škole, muzeje, kazališta do sustava i tvornica, Napredak je radio kao da rata nema.. Za mnoge je Biskupija bila oaza ideja, mira i humanitarne pomoći s obzirom da gotovo nijedno poduzeće i institucija nije radila, osim vojske i policije. Bogoslovija i Napredak su bili među najvažnijim pojmovima u ratnom Sarajevu gdje su se rješavala mnoga ratna i društvena pitanja pa je HKD Napredak s vremenom uz ostale hrvatske i katoličke institucije postao bitan čimbenik u rješavanju krucijalnih pitanja.

 


U tim neljudskim okolnostima pri Središnjici su nastale brojne Napretkove udruge. Udruga za odgoj i obrazovanje radila na izradi programa za Katolički školski centar, Hrvatska gospodarska zbornica bavila se gospodarskim subjektima, a djelovali su i Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, tzv. mala akademija, Hrvatsko udruženje zdravstvenih djelatnika, Udruga pravnika Hrvatsko glazbeno udruženje Udruga likovnih i graditelja umjetnika,Radio i Auto-moto klub, Udruga filmskih i kazališnih djelatnika.

Važne su i sportske organizacije NK SAŠK Napredak, ŠK Napredak, JK Napredak i  Plesne grupa Napredak. Napredak je 1992. utemeljio Trgovinsko poduzeće NAPEX, godinu kasnije Gospodarsku banku, potom Ugostiteljsko poduzeće Imperijal, pa poduzeće za promet nekretninama Concordiu d.o.o., Medianap d.o.o. (Radiopostaja Vrhbosna), poduzeće za graditeljstvo i consulting Naping d.o.o., i Napredak osiguranje. Poslije rata većina poduzeća je ugašena. Posebno treba istaknuti kako je Napredak bio organizator dolaska 105 gospodarstvenika iz Hrvatske u ožujku 1996. godine. To je bio prvi civilni zrakoplov koji je sletio u Sarajevo samo tri mjeseca poslije potpisivanja Daytona.

Širi društveni rad

Kad je 1993. godine počeo sukob Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane ionako tragična situacija se još pogoršala. U želji da spriječimo sukob i sačuvamo što više ljudskih života osnovan je 10. rujna 1993. Hrvatski koordinacijski odbor, sastavljen od predstavnika Nadbiskupije, Provincije, HVO-a, HDZ-a grada Sarajeva i novoosnovanog HSS-a, Caritasa i Napretka. Po mom sudu ističe Topić, najvažnije je bilo organiziranje Sabora Hrvata, 6. veljače 1994. godine, koji je pomogao zaustavljanju rata između Armije i HVO-a.
HKD Napredak na čelu s F. Topićem bio je jedna od stupova opstanka ratnog Sarajeva pa tako književnik M. Marjanović ističe: „da u Sarajevu, tijekom ovoga rata, nismo imali Napredak kao kulturno središte Hrvata, mrak apokalipse ugasio bi sasvim svjetlost našega duha, čamotinja i očaj bili bi njegova konstanta“

Napredak danas

Danas je HKD Napredak neosporno postao veliko društvo o čemu svjedoči dosta literature, te poveći broj znanstvenih i stručnih knjiga. Na pitanje o radu podružnica Topić ističe od većih uspjeha i aktivnosti podružnicu Beč koji već 20 godina organizira „Ljetnu akademiju njemačkog jezika“ i mnoge druge manifestacije. Brčko održava „Frančeskove dane“, a Bugojno „Lipanjske dane kulture“. Napredak u Kninu priređuje „Smotru folklora“, a Jajce „Šopove dane“. U Usori se već više od 25 godina održavaju „Dani hrvatske kulture.“ Glavna podružnica Tuzla tiska Hrvatski glasnik. U Kreševu se priređuju svibanjski dani kulture.

Glavna podružnica Mostar se s novom upravom ističe i izdiže svojim radom. Hamburg djeluje 20 godina, Hamilton u Kanadi godinama organizira dječji festival. Kiseljak je aktivan, a 2018. je sudjelovao u podizanju spomenika poznatom skladatelju narodnih pjesama Jozi Penavi. Zadar, je prepoznat po aktivnom izdavaštvu, Podružnica Odžak je suorganizator svibanjskih dana sjećanja i smotre folklora. Uskoplje već preko 20 godina organizira „Uskopaljske jeseni“, Vareš izdaje list Bobovac. U Zagrebu Napretkov kulturni centar, Derventa je obnovila Dom, a aktivna je i podružnica u Banja Luci. Napredak je ušao kao prvo inozemno društvo u Crnu Goru i to 25. travnja 1998. kada je održana obnoviteljska Skupština. Od obnove Središnjica je organizirala 1246 manifestacija za što je akad. M. Pejanović rekao „po kulturi Sarajevo je hrvatski grad“.

Napredak nije zaboravio ni početnu misiju: Stipendije. Ne trebaju nam prazne kuće i pusta zemlja. Trebaju nam ljudi i to što bolji i što obrazovaniji. Lijepo je saznanje da imamo i novih stipendista vrlo uspješnih i to raznih profesija. Upravo stoga, kako bismo olakšali i pomogli našim stipendistima tražimo da nam se vrati konvikt. Uz brojne koncerte Središnjice i podružnica na daleko su poznati već tradicionalni sarajevski koncerti za Božić i Uskrs.

Međunarodne aktivnosti

Napredak je, hvala Bogu, ističe Topić odavno prešao granice BiH i RH. pa kaže: Osim naših brojnih podružnica u Austriji, Njemačkoj, Americi i Kanadi malo se ističe da je Napredak član nevladinog odjela Ujedinjenih naroda. Naša plodna i prijateljska suradnja s Kršćanskim radničkim pokretom MCL traje 12 godina. Napredak je od 2010. godine član EZA-e., a tako je posredno i Napredak postao član Europske unije.

Nećete shvatiti kao samohvalu ako istaknem, kaže Topić da sam i član predsjedništva EZA-e, pa sam u tom kolopletu mogao pažljivo slagati sliku mira i susretljivosti, suživota i tolerancije u BiH i prema BiH. Dodajmo da smo također s Nadbiskupijom realizirali i Papin spomenik koji je brzo, unatoč skepticima postao jedan od simbola Sarajeva.
Prvi građevinski projekt nakon obnove je izgradnja Centra za dijalog i pomirenje na Trebeviću. Napredak je prvi došao na federalni dio Trebevića. Ideja je bila da se od crte razdvajanja načini crta spajanja što je čini se Napretku prvom uspjelo.

Opća društvena pitanja

Čovjek je istovremeno osoba i pojedinac, ali i društveno biće i ne smije reći što me briga kakvo je društvo Topićeva su razmišljanja.
-Mi smatramo da je strateški hrvatski interes opstanak Hrvata u BiH, da je to i globalni i katolički interes. Unatoč i usprkos svemu, sačuvali smo ključnu osovinu, tronožac jedinstvenog Napretka: Sarajevo, Mostar, Zagreb. I ono što bi bilo još važnije jest: da BiH postane članica NATO-a, barem da ljudi budu sigurni kako neće biti rata – zaključuje Topić ističući kako nema svetog rata, samo je mir svet.

Ekumenizam i dijalog, pomirenje

HKD Napredak radi djelom i istinom na pomirenju i ekumenizmu kao i na dijalogu. Na pitanje o principima rada Društva Topić rado ističe nekoliko postulata, prvotno kaže držimo se onog zlatnog pravila: Što želite da ljudi vama čine, to činite i vi njima. Sve što je dobro, to je i božansko, prema tome tko god čini dobro, čini nešto božansko. Bili smo uvijek pozitivno orijentirani i uvijek smo širili, posebno u najtežim vremenima optimizam. Beskrajno je važno u ovoj često posvađanoj zemlji uočiti kako se još nikad nije dogodilo da neki naš sugrađanin druge vjere i nacije neće nastupati za Napredak. To samo pokazuje kako je, što često s radošću ističem, zaključuje Topić Napredak sav hrvatski, sav bosanski, sav hercegovački i sav naprosto ljudski.

Povlačenje s dužnosti predsjednika Društva

Godinu prije isteka mandata Topić se povukao s mjesta predsjednika smatrajući da je Središnja uprava kvalitetna, Stručna služba funkcionalna, a Napredak samoodrživ.
Kontinuitet rada, zalaganja, angažmana, nešto je što je povezano za samu bit Napretka. Želim da se to i nastavi, naglašava Topić. Napredak je misija, koju svi Napretkovci trebaju nastaviti živjeti. Pod izabranim motom: Ne ljubimo riječju i jezikom, već djelom i istinom! Franjo je Topić još jednom istaknuo kako ni za što ne bi zamijenio BiH i ponavlja da je za njega svugdje život proza, jedino u BiH je poezija.

Iako će ostati aktivan unutar Središnje uprave Društva ne smijemo zaboraviti kapetana Napretkova broda, prof. Franju Topića koji je od oronule lađe napravio jedrenjak. Ostaje novoj Središnjoj upravi ploviti dalje no vođeni postulatima koji su ostavljeni još od onih vremena koje je komunistička vlast 1949. zabranila, a mi danas u slobodi možemo i znamo upraviti vođeni kršćanskim okvirima, nacionalnim ponosom i ekumenskom širinom.



(Izvor: Dnevni list)

Komentari:

No comment.

Pravo

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna