Tri većinske stranke u BiH potpisale sporazum o formiranju vlade da udovolje EU. Problem je što vladu na temelju tog dokumenta neće formirati

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizić, član Stranke demokratske akcije (SDA) u utorak je postao i šefom zastupničkog doma parlamenta BiH, pa je u toj zemlji stvoren još jedan presedan: čelnik izvršne istodobno je i na čelu zakonodavne vlasti, piše Euractiv.



Zvizdić je dužnost predsjedatelja zastupničkog doma preuzeo sukladno načelu rotacije od dosadašnje predsjedateljice Borjane Krišto (HDZ BiH)  i obnašat će je u narednih osam mjeseci. A na čelo Vijeća ministara je došao nakon izbora 2014. godine. Budući da vlada još nije formirana - izbori su održani u listopadu prošle godine - Zvizdić sada doslovce sjedi na dva stolca. I sve po zakonu: izborni zakon dopušta da jedna osoba može obnašati jednu dužnost na koju je izravno izabrana i još jednu na koju je postavljena, i to u okolnostima u kojima nova vlast nije konstituirana.

Čelnici vodećih stranaka u BiH: Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH) i Milorad Dodik (SNSD) u ponedjeljak su postigli dogovor te potpisali dokument kojim su se obvezali da će osigurati izbor novog Vijeća ministara u roku ne duljem od 30 dana. "Izuzetno mi je drago da smo uspjeli napraviti taj dogovor. Sve ono što smo dogovorili jučer, što se mene tiče, mogli smo imati i u prvom mjesecu ove godine, ali sad je sasvim svejedno. Čini mi se da možemo svi biti zadovoljni, apsolutno i mi predstavnici hrvatskog naroda", kazao je Čović. I dodao kako su razgovori tekli “u tajnosti” i zaključeni u ponedjeljak. Zbog čega Čović nije mogao doći na proslavu “Oluje” u Knin, ali je dan ranije bio na Alki u Sinju. Iako nije jasno zašto na onako istaknutom

Kad je BiH u pitanju, to je veliko pitanje. Sasvim je jasno da je Zvizdićev položaj imao utjecaja na kataliziranje dogovora “velike trojice” (barem dva desetljeća vladaju u tri konstitutivna naroda u BiH). A ima je jedan vrlo interesantan detalj. Kaže Čović: "Želja nam je bila da iskoristimo posljednji mjesec djelovanja gospodina Wigemarka (Lars-Gunnar) kao predstavnika EU jer nam dolazi drugi predstavnik”. Jer, već u četvrtak je stigla vijest: “Vijeće EU imenovalo je u četvrtak austrijskog diplomata Johanna Sattlera posebnim predstavnikom EU-a u BiH i voditeljem izaslanstva EU u Sarajevu”. Neki bi sad iz toga mogli izvući zaključak da je Dodik pristao na dogovor samo da ga sklopi prije nego što dođe Austrijanac jer s onim drugim u BiH, visokim predstavnikom međunarodne zajednice (OHR) Valentinom Inzkom ima vrlo loša iskustva (sporazum predviđa i ukidanje OHR-a).

Zagreb se vrlo šturo oglasio preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova (koje po prvi put vodi osoba rođena u BiH) i “pozdravio dogovor”. SAD je suzdržan: “Ambasada SAD-a u BiH načelno je u srijedu pozdravila sporazum o uspostavi nove vlasti u toj zemlji, ali će zatražiti objašnjenje o sadržaju teksta, napose o reformama nužnima za približavanje BiH članstvu u NATO-u”. Zagreb se vrlo šturo oglasio preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova (koje po prvi put vodi osoba rođena u BiH) i “pozdravio dogovor”. Ukratko, bez velike euforije, bez talambasa i zvona. Bošnjaci su napali Izetbegovića da je popustio Dodiku, a srpska opozicija Dodika da je “skupo platio ulazak u Vijeće ministara”. Kod Hrvata u BiH muk. Osim kad je riječ o Predsjedavajućem Predsjedništva BiH  Željku Komšiću (on je Hrvat iako se mnogi u BiH i izvan nje s time ne slažu). U četvrtak je rekao da će blokirati sporazum ukoliko ne dobije čvrsta jamstva da će nova vlada provoditi reforme bitne za približavanje članstvu u NATO-u. I upozorio da nema ništa od izmjene izbornog zakona na čemu inzistira HDZ BiH, odnosno čelnik te stranke Dragan Čović.

Te dvije teme mogle bi biti presudne za zaživljavanje ovog sporazuma (objavio ga je klix.ba na ćirilici). Na NATO se odnosi Točka 3, a ključna je rečenica: “Potvrditi opredjeljenje za unaprjeđenje s NATO-m, ne prejudicirati buduću odluku u vezi sa članstvom BiH”. Diplomatski vješto (Wigemark je vrstan međunarodni akter) čime mogu biti zadovoljne sve strane. No, problem bi mogao biti što se nigdje izrijekom ne spominje Godišnji nacionalni plan reformi (ANP) koji treba poslati u NATO, a čije usvajanje traži Komšić.

Točka 4 bi mogla postati još veći problem. “Implementirati sve presude domaćih i europskih sudova koje se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana” i to na prostoru cijele BiH. Čovića interesira samo odluka vezana uz izbor predstavnika Hrvata u Predsjedništvu, ali ova se točka prije svega odnosi na presudu Suda u Strasbourgu u slučaju “Sejdić Finci”. Prema kojoj bi se moralo ukinuti pravo samo tri konstitutivna naroda na mjesto u Predsjedništvu. A uvodi se i pojam građani koji nije mio niti jednom od trojice političara. No, mudri su oni. Točka 12: “U slučaju neimenovanja Vijeća ministara u roku od 30 dana od potpisivanja, ovaj sporazum nije važeći”. Pa bi tako mogao postati protokolarni poklon Wigermarku na odlasku. Da se ne kaže da ih nije uspio natjerati da se dogovore. On odlazi 1. rujna, sporazum vrijedi do 5. rujna.

Komentari:

No comment.

Pravo

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna