Nova inicijativa daytonskih država za Zapadni Balkan?; SAD ne žele regiju prepustiti ruskom utjecaju

SAD su napravile prvi korak kako bi prodrmale EU zaposlenu svojim problemima. Tako će Washington dovesti zemlje Zapadnog Balkana za pregovarački stol, piše u autorskom tekstu za Deutsche Welle Christian Schwarz-Schilling.

 

Piše: Christian Schwarz-Schilling/DW

Na konferenciji Bledski strateški forum u Sloveniji govorilo se između ostalog i o pitanjima integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU. Ministri vanjskih poslova tih zemalja tamo su bili prisutni. No, upadljivo je malo bilo ministara vanjskih poslova EU.

Gost koji je svakako privukao najveću pažnju bio je Amerikanac Matthew Palmer na svojoj dužnosti kao novoimenovani poseban izaslanik za Zapadni Balkan.

SAD su sada preuzele inicijativu i učinile prvi korak kako bi razdrmale EU koja je zaposlena vlastitim problemima, kako bi zemlje Zapadnog Balkana ponovo dovele za pregovarački stol i kako bi ih potaknule na riješavanje nesuglasica koje postoje već skoro 20 godina.

SAD ne žele prepustiti regiju ruskom utjecaju

Zapravo je bio zadatak EU da energično radi na problemima regije i europskoj integraciji tih zemalja. Tijekom 90-ih godina, kada su Bosna i Hercegovina, a kasnije i Kosovo bile umiješane u užasne ratove, inicijativa SAD bila je ta koja je zapravo Balkan iznijela na pravi put.

Prema našim iskustvima ipak su samo ona rješenja koja usuglašavaju Amerika i Europa uspješna i trajna. Sve dosadašnje akcije Bruxellesa bile su previše mlitave i nisu zaista vodile ka cilju. Zato bi trebalo biti zahvalan na inicijativi SAD, iako se to nekim Europljanima sigurno ne sviđa.

Jedan dobar poznavatelj regije, profesor Daniel Serwer, rekao je da predsjednik Trump pred predsjedničke izbore sljedeće godine želi uknjiži još jedan uspjeh – u svezi sa zastojem u situaciji između Srbije i Kosova. Smatra se i da SAD regiju ne smiju tek tako prepustiti ruskom utjecaju, jer on je ionako postao vrlo jak.

Svi su složni da je fokus Mathewa Palmera na Kosovu. Rasprava o opasnoj „razmjeni teritorija“ između Kosova i Srbije, s katastrofalnim posljedicama po Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije, nakon berlinske konferencije o Zapadnom Balkanu krajem travnja uklonjena je s dnevnog reda.

Ja sam odavno energično upozoravao na opasnost od novog povlačenja granica prema etničkim mjerilima. Nadam se da je sada jasno da se međunarodna zajednica na toj čvrstoj poziciji slaže s mirovnim ugovorima. Palmer se o tome još nije decidirano izjasnio. No, i pored toga, ima poruku da SAD na Balkanu ne žele vidjeti monoetničke, već „građanske“ države. To se slaže sa europskom linijom i Njemačkom.

Europa ne može biti jasna po pitanju BiH

Zar Europska unija sada ne bi trebalo preuzeti inicijativu i imenovati posebnog opunomoćenika upravo za razgovore između Prištine i Beograda, opunomoćenika koji bi bio nadležan i za regiju Zapadnog Balkana? To bi bilo dosljedno. Zar nije vrijeme da se srpskoj manjini koja živi na Kosovu da vlastiti glas, a ne samo da se čeka da Beograd bude jedini koji za te Srbe vodi riječ?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se upravo sreo sa senatorima SAD Ronald Johnson i Christopherom Murphyjem. Republikanac Johnson je stručnjak za sigurnosna pitanja u državi i inozemstvu – i to je dobar signal. Tu bi EU trebala što prije početi surađivati sa SAD kako bi unijela svoju europsku perspektivu.

Mora se postaviti i pitanje nije li Bosna i Hercegovina, koja je doživjela najužasniji etnički rat, već godinama talac balkanskih sukoba. Tu je odavno trebalo jasno staviti do znanja da ambicija Milorada Dodika da odcijepi Republiku Srpsku od Bosne i Hercegovine vodi u pogrešnom smjeru i da bi uništila državu Bosnu i Hercegovinu. Pošto Europa očito nije u stanju   izgovoriti otvorenu i jasnu riječ, SAD bi se trebala pobrinuti za jasnoću.

Zbog povijesnih procesa, pregovori se ne mogu tek tako prepustiti samo ranijim neprijateljima Srbiji i Bosni i Hercegovini. Politika Republike Srpske podriva jedinstvo Bosne i Hercegovine. Tome se mora jasno stati na put – posebno što to izravno proturječi Daytonskom sporazumu o kojem je pregovarala Amerika. Ostaje nada da su SAD i Europa skupile dovoljno povijesnog iskustva za prepoznavanje važnosti i da sada, s novom inicjativom g. Palmera i u Europi nakon imenovanja novog sastava Europske komisije izađu jedno drugom u susret i složno rade.



(Prof. dr Christian Schwarz-Schilling bio je od 1982. do ’92. ministar za poštu i telekomunikacije u njemačkoj vladi kancelara Helmuta Kohla. Iz prosvjeda prema suzdržanosti njemačke vlade tijekom rata u BiH podnio je ostavku. Deset godina bio je međunarodni medijator za BiH, u periodu 2006-2007. obavljao je dužnost Visokog predstavnika u BiH. Povremeno piše kolumne za DW.)

Komentari:

No comment.

Lijepe li budućnosti!

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna