Prijedlog dva HDZ-a: Amandmanima na Ustav BiH članovi Predsjedništva biraju se u Parlamentu, a mogu se kandidirati i ostali

Hrvatski blok HDZ BiH i HDZ 1990. uputit će u parlamentarnu proceduru, i to najvjerojatnije sutra amandmane na ustave BiH i Federacije BiH, čijim bi se usvajanjem, po njihovoj ocjeni, uklonile diskriminirajuće odredbe sukladno presudi 'Sejdić i Finci', ali i otklonila mogućnost izbornog inženjeringa i izigravanja izborne volje građana i konstitutivnih naroda, piše današnji Večernji list BiH.

 


Večernji list BiH ekskluzivno objavljuje sadržaj predloženih amandmana na oba ustava i glavne promjene. U posjedu smo dokumenta koji otkriva što je sadržaj inicijative dva HDZ-a i što konkretno donosi. Ovim korakom Hrvati žele ispuniti zadane rokove koje je pred lidere stranaka postavio EU i pokušati ponovno europsku put staviti u prvi plan.

Prema dokumentu, amandmani na državni Ustav, koji će se naći pred Parlamentarnom skupštinom BiH odnose se na način izbora i ovlasti članova Predsjedništva te sastav i način izbora Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Bit prvog amandmana je da se povećava ukupan broj izaslanika Doma naroda, u njegovu strukturu uvode se i izaslanici iz reda onih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda te se osigurava da se i izaslanici iz reda sva tri konstitutivna naroda i iz reda “ostalih” biraju iz oba entiteta. Umjesto dosadašnjih 15, Dom naroda bi imao 24 izaslanika, od kojih bi dvije trećine bile iz FBiH (šest Hrvata, šest Bošnjaka, dva Srbina i dva iz reda “ostalih”), a jedna trećina iz RS-a (pet Srba i po jedan Hrvat, Bošnjak i pripadnik ostalih naroda).

To znači da bi u odnosu na sadašnje rješenje, po kojem Dom naroda ima po pet Bošnjaka i Hrvata biranih isključivo iz Federacije i pet Srba biranih isključivo iz RS-a, ovo tijelo ubuduće imalo po sedam pripadnika sva tri konstitutivna naroda i tri pripadnika “ostalih”. Novost je i što bi se pripadnici svih naroda birali iz oba entiteta, iako bi i dalje većina Hrvata i Bošnjaka bili birani iz Federacije, a Srba iz RS-a. Promjena je također i to što bi izaslanike iz RS-a birali klubovi u Vijeću naroda, a ne Narodna skupština RS-a, kao što je to sada slučaj. U Federaciji tu ne bi došlo do značajnije promjene, jer bi izaslanike iz ovog entiteta, sukladno njihovoj nacionalnoj pripadnosti, i dalje birali pojedini klubovi u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Amandmanima je predviđeno da kvorum u Domu naroda čini 14 izaslanika, s tim da su nazočna najmanje četiri bošnjačka, četiri hrvatska i četiri srpska izaslanika. Sve odluke bi se donosile većinom ukupnog broja izaslanika Doma naroda koja u sebi mora uključivati većinu svakog kluba konstitutivnog naroda. Drugi amandman na Ustav BiH predviđa da se svim građanima BiH omogućava kandidiranje za članove Predsjedništva BiH te se predlaže da se izbor članova Predsjedništva vrši posredno iz reda izabranih zastupnika u Zastupničkom domu, a da izbor vrši Parlamentarna skupština BiH.

Neke dosadašnje ovlasti Predsjedništva BiH dane su u nadležnost Vijeću ministara (predlaganje proračuna), dok bi Predsjedništvo zadržalo ovlasti u pogledu određenih imenovanja, a posebice u pogledu zapovijedanja Oružanim snagama, vođenju vanjske politike i predstavljanju države u svijetu. To su značajne promjene, jer se trenutačno članovi Predsjedništva biraju izravno, i to bošnjački i hrvatski u Federaciji, a srpski u RS-u. Po prijedlogu dva HDZ-a predviđeno je da se biraju dva člana iz FBiH, a jedan iz RS-a, ne prejudicirajući njihovu nacionalnu pripadnost. Time se izravno uklanja diskriminirajuća odredba zbog koje je i donesena presuda u predmetu “Sejdić i Finci”, jer će sada i pripadnici nekonstitutivnih naroda moći biti kandidati za Predsjednišvo BiH.

Svu trojica članova birala bi Parlamentarna skupština BiH, i to iz reda izabranih zastupnika u Zastupničkom domu. Svaki zastupnik ili skupina zastupnika u Zastupničkom domu mogli bi nominirati jednog kandidata za člana Predsjedništva BiH. Lista nominiranih kandidata dostavlja se Domu naroda, gdje svaki klub naroda većinom glasova ukupnog broja članova kluba bira jednog kandidata s liste. Potom Dom naroda usvaja zajedničku listu većinom glasova koja uključuje većinu u svakom klubu konstitutivnih naroda.

Kandidati i procedura

Lista od tri izabrana kandidata dostavlja se Zastupničkom domu na potvrđivanje, a ako u prvom i ponovljenom postupku Zastupnički dom ne potvrdi zajedničku listu, smatra se da su izabrani kandidati sa zajedničke liste koju je utvrdio Dom naroda. Amandmanom se precizira da mandat članova Predsjedništva može prestati smrću, podnošenjem ostavke ili razriješenjem od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Inicijativu za razrješenje bilo kojeg člana Predsjedništva može pokrenuti najmanje jedna trećina zastupnika u Zastupničkom domu ili najmanje jedna trećina izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a odluka o razrješenju donosi se dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika Zastupničkog doma i dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja izaslanika Doma naroda koja u sebi mora sadržavati i dvotrećinsku većinu u klubu naroda iz kojega je član Predsjedništva čije razrješenje se traži. Član Predsjedništva koji je bio protiv donošenja određene odluke može zatražiti obustavljanje izvršenja takve odluke, dok se o njoj ne izjasni Dom naroda PS-a Bosne i Hercegovine.

Takva odluka postaje punovažna ako je potvrdi Dom naroda većinom glasova ukupnog broja izaslanika Doma, koja u sebi uključuje i većinu glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda. To je promjena u odnosu na sadašnje stanje, kada je za blokadu neke odluke bila dovoljna suglasnost nacionalnih klubova Bošnjaka ili Hrvata u federalnom Domu naroda, kada su u pitanju odluke koje problematiziraju bošnjački ili hrvatski član, odnosno Narodne skupštine RS-a kada je riječ o odluci koju osporava srpski član državnog Predsjedništva. (Izvor: Večernji list BiH)

Komentari:

No comment.

Superhik je ovdje

Top teme

Trach

Promo

Kolumna