Politički lideri sa Svjetskog susreta za mir poslali poruke tolerancije i suživota

Tradicinalni svjetski susret za mir, koji Zajednica sv. Egidija (Sant'Egidio) iz Italije organizira već 25 godina, otvoren je u nedjelju (09. rujna) u Sarajevu u prisustvu oko stotinu poglavara svih vjera i konfesija iz svijeta, te političkih lidera i uglednika iz oblasti kulture i javnog života iz više od šezdeset zemalja.

Foto: Klix.ba, Predsjednistvobih.ba
 

Susret je organiziran u suradnji s Islamskom zajednicom u BiH, Srpskom pravoslavnom crkvom, Vrhbosanskom nadbiskupijom i Jevrejskom zajednicom u BiH, a trajat će do 11. rujna. Riječ je o događaju koji su do sada ugostili mnogi europski gradovi i Washington, a pod motom "Naša je budućnost živjeti zajedno" cilj mu je izgradnja povjerenja, poštovanja i suživota u svijetu.

 

Izetbegović: BiH je posebna dodirna točka svjetova
 

Ovaj veliki skup kojem je prisustvovalo više stotina ljudi u Centru Skenderija otvorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, podsjećajući da je Sarajevo prije pet mjeseci obilježilo 20 godina od početka opsade, kada je, kako je kazao "cijeli proglesivni svijet bio uz ovaj grad, kao i cijelo vrijeme četverogodišnjeg rata".
 
On je izrazio zadovoljstvo što će se upravo iz Sarajeva poslati snažne poruke o mogućnosti zajedničkog života ljudi različitih religija i kultura - iz grada koji je prošao sudbinu najvećeg koncentracijskog logora u Europi 20. stoljeća, grada simbola, te grada koji ni u svojim najtežim trenutcima nije odustao od borbe za univerzalne principe humanizma.
 
Podsjetio je da su stotinama godina stanovnici Sarajeva živjeli u harmoniji, pomagali jedni drugima u izgradnji bogomolja koje se skoro fizički dodiruju i oslanjaju jedna na drugu. Kazao je da je BiH posebna točka dodira svjetova - najzapadniji domet pravoslavlja i islama, najistočniji domet katoličanstva.

 


"U BiH se vodi povijesna bitka čiji ishod će, u vremenu koje je pred nama, dati odgovor na jednu od najvažnijih dvojbi suvremenog svijeta - hoće li pobijediti ideja zajedničkog života ili ideja razdvajanja? Ako ideja zajedničkog života ne pobijedi u BiH, teško da ta ideja može pobijediti bilo gdje drugo u ovom našem kompliciranom svijetu. Ako tisuću godina tkana potka zajedničkog života u BiH, koja je pocijepana silom i zločinima, ne bude obnovljena, bit će to poraz za cijeli svijet. Bit će to poraz koji će proizvesti rastući rascjep na jednom od najdelikatnijih vezova čovječanstva", istaknuo je Izetbegović.
 
Naglasio je da se "svijet u kojem živimo na naše oči mijenja i raste brzinom i smjerom koji s pravom zabrinjava". "Sve je više ratova, nasilja, zagađenja, otuđenja, a sve manje dobrote, samilosti, međusobne brige, prijateljstva, zdravih međuljudskih odnosa i obiteljskog života", kazao je. Poručio je da se samo odlučnom, globalnom, koordinisanom akcijom ovaj negativan trend može zaustaviti.
 
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, koji je doputovao u Sarajevo kako bi prisustvovao ovom susretu, naglasio je da mir ne znači samo stanje bez rata, nego punoću života pod blagoslovom Božjim, ukupnost božanskih darova i dobara, spasenje i blaženstvo.

Podsjetio je da su narodi BiH i susjednih zemalja prošli u svojoj starijoj, novijoj i najnovijoj povijesti kroz mnoge patnje i imali mnogo žrtava. Sve se to čuva u trajnom povijesnom pamćenju ljudi, ne kao poziv na odmazdu, nego kao opomena i uputstvo za budućnost koja, kao preduvjet, od svih zahtjeva volju za mir, uzajamno prihvaćanje i poštovanje, pomirenje i svijest o potrebi življenja u velikoj zajednici naroda.
 
"Danas je svijet suočen sa dobokom krizom. Ta kriza je mnogostruka – ekonomsko-financijska, politička, ekološka, moralna. Ali, ona je po mom uvjerenju, prije svega, duhovna kriza. Za sve nas, ljude vjere, kriza je pozitivan izazov – da pokušamo da našim suvremenicima pomognemo kako bi ponovo otkrili svijet vjere i u njemu potražili odgovore na svoja pitanja i puteve nade umjesto bespuća utilitarizma i potrošačkog mentaliteta", istaknuo je patrijarh Irinej.


 


Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić naglasio je da "ne smijemo zaboraviti kako će 2014. godine biti stogodišnjica od početka Prvog svjetskog rata koji je počeo u Sarajevu". "Ova povijesna činjenica čini ovaj grad na vrhu svjetskog izbora između mira i rata", kazao je on.
 
"Međunarodni susret za mir ove godine je jasna poruka cijelom svijetu da je naš izbor mir, a ne rat, da je naša opcija sigurnost, a ne terorizam, da je naše pravo sloboda i dostojanstvo, i da su naša srca i umovi u iskrenoj molitvi", naglasio je reis Cerić.
 

Kardinal vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić podcrtao je da je "naša budućnost živjeti zajedno", te da je glavna poruka skupa da je suživot ne samo moguć, nego da je jedini način života ljudi.
 
"Ako svi zajedno otkrijemo načela koja ćemo svi zajedno poštovati, postaćemo svi graditelji mira i nade za sutrašnjicu. To je poruka ovog skupa – gradnja stabilnog mira za svakog čovjeka i sve narode", naglasio je on.
 
Da ljudima koji su prošli rat mir ima još svetije značenje naglasio je predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, naglasivši da se svijet nalazi na raskrižju puteva – jedan koji donosi atomsku opasnost, zaraze i ratove vodi u propast, a drugi ka razumijevanju, suživotu i poštivanju drugog i drugačijeg.
 
"Na tom putu su sve svete knjige, od kojih nijedna ne poziva na ubijanje. Živimo u BiH, dato nam je da u njoj živimo u miru, poštujući jedni druge. Hajdemo svi raditi zajedno", pozvao je Finci.
 
Po okončanju uvodnih govora ovog skupa, reis Cerić uručio je glavnom rabinu Izraela Odedu Wieneru repliku sarajevske Hagade, jedan od najstarijih sefardskih dokumenata kroz istoriju, koja je nastala u Španjolskoj i čuvana u Sarajevu stoljećima.


Josipović: Želim vjerovati da je došlo vrijeme pomirenja i suradnje


 "S ovog skupa važno je da pošaljemo poruku kako u Europi ne smije biti mjesta za ideje koje ponižavaju, ugrožavaju ili vrijeđaju bilo kojeg čovjeka. Da Evropa mora biti sigurna kuća za svakog njenog stanovnika, da krize i zapreke ne smiju biti izgovor za zatvaranje vrata. Vrata Europske unije moraju ostati otvorena za sve zemlje jugoistoka Europe koje imaju ambiliciju postati njeni ravnopravni članovi", kazao je danas predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović govoreći na tradicionalnom svjetskom susretu.
 
Josipović je podcrtao da je u našoj različitosti jedno isto – svi smo samo obični ljudi željni mira, sigurnosti i blagostanja. Ocijenio je da ako postoji europski prostor u kojem je kultura multikonfesionalnosti i multietničnosti ostavila dubok trag, u kojem su ljudi stoljećima živjeli zajedno u različitosti, to je jugoistok Europe.
 
Dodao je da je, na žalost, bilo vremena kroz povijest kada je taj isti jugoistok Europe u kritičnim društvenim okolnostima od raznolikosti stvarao razlog za sukobe i ljudsku patnju potpuno neprihvatljivu za civilizirana društva.
 
"Želim vjerovati da je to vrijeme zauvijek prošlo. Želim vjerovati da smo naučili lekciju iz nedavne prošlosti, da je došlo vrijeme pobjede razuma, pomirenja i suradnje. Temelj EU je ideja zajedništva, solidarnosti i tolerancije, a sve kako bi se osigurao trajan mir. Mir u nama i mir oko nas. Mir koji čuva život i omogućava razvoj. Mir koji se nikada ne smije podrazumijevati. Mir za koji se mora raditi svaki dan", poručio je predsjednik Hrvatske.
 
Ovom velikom skupu prisustvovao je i predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanović, koji je ocijenio da su ovi susreti posvećeni promoviranju vrijednosti mira, suradnje kultura i tradicija te izgradnji suživota kao uvjetu opstanka. Naglasio je da Crna Gora dijeli takve temeljne vrijednosti, te da su one posebno važne za regiju zapadnog Balkana, imajući u vidu njegovu kompleksnost.
 
"Sarajevo je simbol početka i kraja 20. stoljeća koji je bio dramatičan. Ovaj susret je izraz nade i uvjerenja da će 21. stoljeće biti bolje. Mir se ne osvaja, već ga je potrebno stalno izgrađivati. Crna Gora je uspjela sačuvati mir u dramatičnom periodu povijesti, te se u zadnjih šest godina afirmirala kao čimbenik stabilnosti i mira u regiji, i nastaviće promovirati suradnju zemalja regije. Uvjeren sam da je perspektiva regije i Crne Gore u integraciji u Europsku uniju. U tom pogledu zemlje ove regije nemaju dvojbu", podcrtao je predsjednik Crne Gore.
 
Predsjednik Vijeća ministara Italije Mario Monti naglasio je da "smo u svim ovim godinama bolje shvatili koliko su religije značajne za mir i koheziju u svijetu. Dodao je da rastuća globalizacija nameće nove izazove, prvenstveno da se napravi društvo koje bi živjelo i pothranjivalo se različitostima.
 
"Balkan je uvijek predstavljao punkt mješavine različitih naroda i kultura. Možda više nego igdje u svijetu ovdje se igra na kartu mogućnosti da se svijet ujedini. Sarajevo je uvijek bilo globalizirano prije Europe. Balkan pothranjuje nade da svijet živi u miru. Svijet se danas suočava ne samo s ekonomskim i političkim krizama, već uzdrmanim temeljima humanosti.  Europska unija rizikuje i možda je već pred problemom novih linija razdora. Izazov je da se u Europi poveća senzibilitet za suživot, toleranciju i osnovne ljudske vrijednosti. Ovdje se živi i diše s tim vrijednostima. Ovdje se pozitivno razvija prava umjetnost suživota", zaključio je on.
 

Herman von Rompuy: Građani Sarajeva podsjetili su nas što znači biti Europa


Predsjednik Vijeća Europe Herman von Rompuy ističe da je "ljudska ljubav najbolji put prema Bogu", te da "imamo obvezu svaki dan učiti toleranciju prema drugima".
 
"Građani Sarajeva su nas podsjetili što to znači biti Europa. Oni su osobe širokog pogleda", poručio je on.
 
Premijer Republike Obale Bjelokosti Jeannot Ahoussou-Kouadio naglasio je da je njegova  zemlja od mira napravila pravu vjeru i stavila je u središtu unutarnje i vanjske politike. Podcrtao je da njegov narod i danas uporno traži mir, bez obzira na sporadična nasilja.
 
"Mir nije samo riječ, već ponašanje. Shvatili smo da postoji snažna veza između ekonomske krize i rata, ali i da ovisi i od mira koji imamo sa zemljama s kojima graničimo. Planeta Zemlja je veliko selo u kojem svi moramo biti solidarni. Danas nesreća nekih donosi nesreću svih ostalih. Zato pitanje mira moramo rješavati na globalnoj razini", zaključio je on.
 
Tradicionalni susret za mir bit će nastavljen sutra nizom panel diskusija, koje će uz učešće istaknutih vjerskih i političkih predstavnika, te osoba iz javnog i kulkturnog života, tretirajući različite teme biti održane na više lokacija u Sarajevu.


Predsjednik Vijeća Europe s članovima Predsjedništva BiH


"Politički lideri u Bosni i Hercegovini trebaju nadvladati razlike i usaglasiti se oko vizije stabilne i demokratske budućnosti BiH", kazao je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH.

On je izrazio nadu da će BiH nastaviti u napredovanju ispunjavanja svih zahtjeva za članstvu EU do kraja godine, prvenstveno u provedbi presude Sejdić-Finci, u duhu kompromisa i zajedničke odgovornosti.

 Za to je, ocijenio je, potrebna snažna politička voilja. "Politički lideri u BiH već su izrazili predanost implementiranju reformi. Ne postoji bolja alternativa za ovu zemlju od članstva u EU i nikada neće postojati bolji trenutak za to kao što je ovaj", kazao je predsjednik Europskog vijeća.

Rompuy je naglasio da EU ostaje i dalje predana perspektivi članstva u EU svih zemalja Balkana.

"EU će nastaviti pružati podršku kroz različite vrste resursa i kapaciteta, ali je na narodima i političarima BiH da ispune potrebne zahtjeve", poručio je on.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović istaknuo je da su tema sastanka bili i problemi u BiH, posebno zastoj na putu ka članstvu u EU. On je napomenuo da je BiH komplcirana zemlja, te da je njen Ustav baziran na zaustavljanju rata, odnosno, da su u njega ugrađeni mehanizmi sprječavanja, a ne pokretanja.

"U BiH postoje različita gledanja na prošlost, ali koncenzus postoji kada je riječ o putu ka EU. Ne smijemo upadati u zamku centralizacije već moramo ići u procese integracije i potrebno je hitno napraviti takve mehanizme", kazao je on.

Izetbegović je naglasio značaj hitnog rješavanja presude Sejdić-Finci te potrebu vraćanja njenoj suštini - omogućavanju svakom građaninu da bira i bude biran.

Oba sagovornika su naglasila značaj Međunarodne konferencije za mir u Sarajevu, za ponovnu izgradnju suživota i tolerancije u BiH.

Predsjednik Vijeća Europe Herman Van Rompuy, u pratnji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, obišao je staru jezgru Sarajeva i posjetio najvažnije kulturno-povijesne znamenitosti, uključujući Staru pravoslavnu crkvu na Baščaršiji, Gazi Husrev-begovu džamiju, Jevrejsku sinagogu i Katedralu Srca Isusova. (Izvor: FENA)

Komentari:

No comment.

Birači, prasići, jagnjići

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna