Zapadna Hercegovina – zemlja staraca

Objavljeno Ponedjeljak, 30 Listopad 2017 11:06

Zapadnom Hercegovinom vedri i oblači HDZ. U potpunosti vladaju sudstvom, medijima, ekonomijom i turizmom 

 

 

Piše: Marijan Čutura, Prometej.ba

 

Zapadna Hercegovina odavno je simbol zaboravljene regije. Spominje se Mostar, ili polovica njega, kao kusur u nacionalističkim prepucavanjima. I Mostar je tako simbol – simbol podijeljenosti.

Paralelno sa selektivnom medijskom slikom teče život u ovom dijelu BiH po svom ustaljenom toku. A taj tok obilježen je bujicama iseljavanja iz Zapadne Hercegovine.

O tome se govori sporadično, obično kao argument kojim jedna interesna grupa napada drugu interesnu grupu, dok obje žive od budžeta i ne rade mnogo toga da stanje promijene. To znaju i stanovnici Zapadne Hercegovine i zato pronalaze efikasna rješenja – ići tamo gdje život vrijedi malo više.

Krš, kamen i oštar vjetar ne pogoduju životu u ovom dijelu BiH. Nisu pogodovali nikad, ova nerazvijena regija u posljednjih pola stoljeća uvijek je bila percipirana kao mjesto iz kojeg se ide na rad u inozemstvo.

Neki bi se vraćali nakon određenog vremena. Tako će nastati stereotip o mercedesu i Hercegovcu. Danas se ne vraćaju. Zapadna Hercegovina dom je suštih suprotnosti, velikih vila sa bazenima lokalnih HDZ moćnika i sve većim brojem dotrajalih kuća u kojima žive starci. Zapadna Hercegovina je zemlja staraca. Mladi su krenuli put Dalmacije, Zagreba, Hrvatske i EU.

Pokazuju to i sve moguće studije i analize. Unija za održivi povratak je još 2015. godine primijetila odlazak 2500 ljudi iz Livna. Iz Kupresa je otišlo preko 1000 ljudi.

Analiza je obuhvatila podatke desetaka organizacija, institucija, lokalnih crkvenih ureda i slično. Mostar je jedan od gradova koji mladi vole napuštati, u samom vrhu je po odlasku mladih u BiH. Sliku donekle mijenja činjenica da je to studentski grad.

Do kraja 2016. godine Unija je dopunila podatke. Još 1500 ljudi iz Livna potražilo je sreću u drugim dijelovima svijeta. Ljubuški je napustilo 150 porodica. Tomislavgrad je siromašniji za 515 porodica, odnosno, emigrirala je 1551 osoba. Čapljinu su napustile 754 osobe, dok su Grude siromašnije za 122 osobe.

Načelnik Ljubuškog, Nevenko Barbarić, u ovoj godini je izjavio da je u prethodne 3 godine taj grad napustilo 700 osoba. On ima i viđenje uzroka: "Po meni prvi uzrok iseljavanja jest niska cijena rada u BiH. Kako zadržati ljude u građevini, ili recimo u ugostiteljstvu kad je cijena rada ili plaća samo koji kilometar dalje, dakle u Hrvatskoj na jadranskoj obali, dva ili tri puta veća?"

Široki Brijeg je predmet spora. Vlasti u tamošnjem gradu smatraju da su razvijeniji od Sarajeva, ali se to prešućuje. Neuvjerljivo, tvrde da neki ljudi napuštaju svoja mjesta iako imaju poslove, jer su na to nagovoreni. Situacija na terenu demantira navode, iseljavanje je realan trend u cijeloj Zapadnoj Hercegovini, pa tako i u Širokom Brijegu.

No, statistički bilten Federalnog zavoda za statistiku pokazuje da je Široki Brijeg napustilo skoro 800 osoba u protekle 3 godine. Taj broj je ublažen doseljavanjem iz obližnjih mjesta.

Ipak, međuopćinske emigracije ne popravljaju opću sliku, jer je Zapadnohercegovačka županija (uz Tomislavgrad i Livno) iz godine u godinu sve više depopulizirana. Posušje napušta svake godine između 20-50 mladih osoba.

Grad ima 20 000 stanovnika i, ipak, jedan pozitivan trend, stopa nataliteta je značajno pozitivna. Zaključno, bez obzira o kojoj županiji se radilo, širi predio Zapadne Hercegovine trpi odseljavanje, posebno mladih ljudi, iz godine u godinu, bez pozitivnih iznenađenja.

Situacija je vjerojatno gora od navedene. Naime, mnogi odlasci nisu evidentirani, jer ljudi nisu odjavili mjesta prebivališta. Također, vlasti nevoljno rade analize želeći prikriti demografsku katastrofu koja će vremenom općine Zapadne Hercegovine svesti na nivo lokalnih zajednica.

Gospodarstvo je zaboravljena tema. Ljudi Zapadne Hercegovine rade u Dalmaciji, koriste turističke potencijale Međugorja i religijski turizam čini značajan dio prihoda. No, Blidinje i Hutovo blato su zapušteni i zaboravljeni. Požar koji je prije nekoliko dana opustošio Hutovo blato nije ni prvi, niti jedini u Hercegovini. Zgarišta nisu turistički privlačna.

Zapadnom Hercegovinom vedri i oblači HDZ. U potpunosti vladaju sudstvom, medijima, ekonomijom i turizmom. Opozicija i ne postoji. Ne postoji niti zemaljski signal, pa stanovnici Zapadne Hercegovine ne mogu pratiti bosanskohercegovačke televizije. Prisutne su hrvatske televizije koje se ne bave problemima Čitluka, Čapljine ili Livna. Medijski mrak ne dozvoljava dolazak informacija o HDZ-u do stanovnika.

Sloboda je tek privid i zato, pored osnovnih egzistencijalnih razloga, mladi sreću traže preko granice. Ideologija je nejestiva, a slika demonskih Bošnjaka koji rovare protiv Hrvata blijedi na jakom hercegovačkom suncu. Velike vile lokalnih moćnika upozoravaju na pokvarenost sustava unutar iste nacionalne skupine, dok Čovićeva druženja sa Dodikom pokazuju da su Hrvati za Čovića meso za prodaju.

U medijskom embargu i sveopćem ekonomskom i obrazovnom rasulu cvjetaju i nazadne ideologije. Nažalost, Zapadna Hercegovina nije imuna na ustaška veličanja i relativiziranja prošlosti. Kao da od toga ima koristi, simbolika ustaštva prati “kulturu” ovog podneblja.

Situacija se dodatno zapali i spomenom na Herceg – Bosnu. Kao naručena će doći presuda u Hagu šestorci optuženoj za zločine i stvaranje Herceg – Bosne.

Pitanje korupcije, krađe HDZ-a, iseljavanja mladih, ruralne propasti i deurbanizacije gradova će biti zaboravljeno kada na valu rigidnog nacionalizma mediji pod kontrolom hadezeovaca krenu u propagandu o HRHB. Ostaje pitanje, šta će Herceg – Bosni prazni gradovi u nacionalističkoj fantaziji kojom amnestiraju svoj lopovluk?

Komentari:

Download SocComments v1.3