Mlijeko donosi rak, a što donosi kruh?

Detalji

Objavljeno Ponedjeljak, 13 Kolovoz 2012 20:51

Na tragu afere "Mlijeko", koja je tek sada isplivala na površinu, treba kontrolirati i druge osnovne živežne namirnice. Naš portal pisao je, i ovom prilikom podsjeća da ni kruh koji jedemo ne prolazi nikakve kontrole. 

Crni, ražev, kukuruzni, bijeli, polubijeli, samo su neki od kruhova koje svako jutro biramo s polica trgovina, a da ne znamo tko ih proizvodi i od kojeg brašna. U većini slučajeva radi se o obojanom kruhu s raznim aditivima, koji nije ni vidio domaće kukuruzno ili raževo brašno. Tisuće građana naše zemlje svakodnevno kupuje crni kruh smatrajući da tako sa polica odabiru zdravlje, no zapravo biraju kruh koji je nezdraviji od bijelog. Naime, pravi crni kruh, koji bi sukladno Pravilniku o pekarskim proizvodima koji važi na državnoj razini trebao bi biti sadržan od brašna tip 1100 i 1600 većinom je bijeli kruh obojan prehrambenim bojama.

Tako dijabetičari, tlakaši, sportaši i osobe koje jednostavno žele zdravo živjeti postaju žrtve prvoklasne prijevare pekarskih lobija kojima se ne isplati praviti kruh od crnog brašna, jer im u pitanje dolazi profit. Priča je to koju ponavljamo, zbog aktualnosti trenutka.

Iz više izvora inspekcijske i pekarske djelatnosti došli smo do saznanja da je ražev, crni i kukuruzni kruh najčešće upitna sastava.

Skladišta pekara koje djeluju na području Bosne i Hercegovine prepuna su bijelog brašna, no crnog nema ni u tragovima, premda te iste trgovine prodaju i crni kruh. Objašnjenje je jednostavno. Tržište u Bosni i Hercegovini, odnosno građani, jedva sebi mogu priuštiti i bijeli kruh, pa se od cjelovitih žitarica ne isplati peći kruh. Odnosno, manji postotak građana mogao bi izdvojiti novce za pravi crni kruh. Tako se pekarski lobiji odlučuju prodavati mačka u vreći.

I Mesud Lakota koji se godina bavi problemima potrošača u Udruženju potrošača potvrdio je da se narodni crni kruh ne pravi na prirodan način, već da mu se dodaju različiti aditivi i boje da bi se lakše ostvario profit.

Nasuprot tome, država na tu pojavu mirno gleda, nadležna tijela, osobito inspekcijska ne rade svoj posao, a građani ni ne znaju što jedu.

„Nažalost loš je nadzor kada je u pitanju brašno i proizvodi od brašna. Kvaliteta je na šestom mjestu. Građani ne znaju što jedu. Vrijeme u kojem živimo na prvo mjesto stavlja kvantitet, dok o kvalitetu niko i ne razmišlja. Ljudi jedva preživljavaju“, kaže Lakota koji je i prije afera oko mlijeka poručivao da su nužne kontrole raznih prehrambenih prouizvoda - ponajprije mlijeka.

U razgovorima s nekim voditeljima labaratorija koje, ukoliko to naručite, mogu analizirati vaš omiljeni kruh, doznali smo da oni kruh prave kod kuće. Pametnom dosta!

Inače, kako su nam potvrdili iz Agencije za sigurnost hrane BiH boje u kruhu nisu dozvoljene, a Zakon o hrani i Pravilnici o pekarskim proizvodima ne dozvoljavaju eksperimentiranje s kruhom, dodavanje boja i td., odnosno jasno propisuju što bi koji kruh morao sadržavati.

Nadležni nspekcijski organi entiteta trebali se brinuti da građani jedu ono što kupuju, no pravo djelovanje u praksi izostaje. U međuvremenu sve više građana, posebno u zimskom razdoblju kupuje domaće brašno i jede „home made“ kruh. /republikainfo.com/

Komentari: