Ekvador odobrio azil osnivaču WikiLeaksa - Amerika ne priznaje, Britanija zaprijetila napadom na veleposlanstvo

Detalji

Objavljeno Petak, 17 Kolovoz 2012 17:16

Ekvadorska vlada odlučila je da je Julian Assange žrtva međunarodne zavjete i pružila mu azil zaštitu. Pitanje je kako će najpoznatiji svjetski zviždač i osnivač WikiLeaksa, Julian Assang napustiti veleposlanstvu te zemlje u Londonu i doputovati do Republike Ekvador.

"Ukazom Predsjednika Republike Ekvador, a na temelju mišljenja Ekvadorske vlade odlučeno je da je JULIAN ASSANGE žrtva međunarodne zavjere kojoj je cilj politički progon pojedinca te u kojoj sudjeluju vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Kraljevine Švedske, Sjedinjenih Američkih Država kao i vlada Australije.

Temeljem Ustava Republike Ekvador Julian Assange od ovog je trenutka osoba koja uživa potpuni i apsolutni azil naše republike i ekvadorskog naroda. Predsjednik Ekvadora u ovom trenutku potpisuje ukaz kojim se od britanskih vlasti zahtjeva da u skladu sa Bečkim i Ženevskim konvencijama dopuste građaninu Assange-u siguran prolaz kroz područje britanske pravne jurizdikcije kako bi se mogao slobodno kretati cjelokupnim teritorijem Republike Ekvador", prenosi BBC News odluku ekvadorske vlade.    

Veza Assangea i južnoameričke države razvila se prošloga proljeća, kada su se 41-godišnji Assange, inače australski državljanin, i predsjednik Ekvadora Rafael Correa upoznali tijekom zajedničkog TV intervjua u “Russia Today”, news programu na engleskom jeziku koji sponzorira ruska vlada. Tijekom intervjua ekvadorski predsjednik dao je otvorenu podršku Assangeovu projektu WikiLeaks.

Podrška Assangeu za Ekvador je na neki način PR projekt kojim rijetko spominjana država puni stranice međunarodnih novina, a za njezina predsjednika, tvrde analitičari, pametan potez koji prethodi izborima. Istovremeno, to je međunardona razmirica koja se neće tek tako smiriti. Britanci su svojim prijetnjama posegnuli za rijetko korištenim diplomatskim oružjem, tzv. zakonom o diplomatskim i konzularnim objektima 1987 prema kojem britanska vlada ima moć dati - ili oduzeti - pravo zgradi da bude korištena kao veleposlanstvo. Riječ je o kontroverznom pravu s obzirom na to da međunarodne sile u pravilu svoja veleposlanstva smatraju nedodirljivima za sve one koji u njima odluče pronaći utočište.
 
Azil

Ekvadorski ministar vanjskih poslova, Ricardo Patino, održao je konferenciju za novinare i potvrdio - Ekvador daje azil osnivaču WikiLeaksa, Julianu Assangeu.
Za vrijeme konferencije, koja je počela u 14:00, istaknuo je kako je Ekvador slobodna, nezavisna i suverena država koja je slobodna od bilo kakvog vanjskog utjecaja i kako je odluka donijeta isključivo na tim načelima. Također je kritizirao prijetnje britanskih vlasti koje su zaprijetile da bi mogle izvesti "napad" na ekvadorsku ambasadu u Lodnonu i silom dovesti do uhićenja Juliana Assangea.

Još jučer Patino je istaknuo kako će ponuditi Assangeu da može ostati u prostorijama ambasade Ekvadora "bez vremenskog ograničenja". Patino je istaknuo na današnjoj konferenciji kako je Julian Assange zatražio azil u strahu od montiranog procesa protiv njega. "Ekvador je detaljno razmotrio njegov zahtjev za azil kojeg je podnio zato jer mu se prijetilo i zato jer se boji izručenja američkim vlastima", rekao je Patino. "Objavom tajnih podataka Assange je napravio pravičnu stvar, nastojeći prokazati korupciju. On se bori za slobodu govora", navodi Patino.

Dio govora iz uživo prijenosa iz Ekvadora:

"Ukoliko se Assange izruči SAD-u neće imati pošteno suđenje, suditi će mu vojni sud. Smatramo kako je to nedopustivo. Ekvador je zaključio kako nema adekvatnu pomoć od vlastite države (op.a. Australija). Ukoliko ga se izruči Švedskoj, uskoro bi mogao završiti u SAD-u gdje ga čeka politički progon zbog njegove borbe za slobodu govora i slobodu medija. Njegov osobni integritet i život su ugroženi, zato je zatražio azil. To znači da su mu od sada u potpunosti zaštićena ljudska prava kao azilantu i da ima sva prava prema međunarodnim zakonima. Istaknuo bih kako je Ekvador uvijek bio korektan i kako znatan broj azilanata danas živi u Ekvadoru, većinom iz Kolumbije. Ljudska prava moraju biti globalno zaštićena i sve države ih moraju priznati.

Diplomatski azil je zasnovan na međunarodnim zakonima i neosporiv je prema bilo kojem kriteriju. Nijedan lokalni ili državni zakon ne može osporiti međunarodni zakon o azilu. Zatražili smo od Švedske obećanje da Julian neće biti izručen SAD-u ukoliko dođe na ispitivanje u Švedsku, oni su to odbili. Ekvadorska vlada stati će u zaštitu Juliana Assange - dajemo mu azil (pljesak).
Britanska vlada mora poštovati odluku ekvadorske vlade i nadamo se da će se poštivati međunarodne zakone. Nadamo se da će i nakon ovoga odnosi između naših država ostati na izuzetno dobroj razini", rekao je, između ostaloga,Ricardo Patino.

U govoru je također istaknuo sve međunarodne zakone koji su iznad svih lokalnih i državnih zakona. Također napominje kako je Ekvador imao uvijek dobre i korektne odnose s Britanijom - "sve do sada". U međuvremenu, britanski ured za vanjske poslove istaknuo je kako neće dopustiti prolazak Assangea, čak i ako mu Ekvador odobri azil.

Prijetnja Britanije

Također, danas je ministar vanjskih poslova Ricardo Patino objavio u Quitou da je Vlada Ekvadora zaprimila pismenu prijetnju Ujedinjenog Kraljevstva da će oduzeti status diplomatskog predstavništva Veleposlanstvu Ekvadora u Velikoj Britaniji te izdati naredbu britanskim oružanim snagama da zauzmu zgradu veleposlanstva i uhapse Juliana Assangea koji je u njoj zatražio azil pred kaznenim progonom kojeg je protiv njega pokrenula Švedska zbog optužbi za silovanje.

Velika Britanija izvijestila je Vladu Ekvadora o ovom britanskom zakonu iz 1987. godine po kojem Vlada u Londonu tvrdi da ima pravo oružanom silom zauzeti strano diplomatsko predstavništvo u Velikoj Britaniji.

Ekvadorski Ministar vanjskih poslova osudio je ponašanje Londona izjavivši kako "Ekvador nije britanska kolonija" te da je vrijeme kolonijalizma prošlo. Također je rekao da navedeni britanski Zakon nije usklađen sa bečkom konvencijom koja u međunarodnom pravu ima prevlast nad lokalnim zakonodavstvima.

"Eventualno nasilno zauzimanje ekvadorskog veleposlanstva u Londonu Vlada u Quitou tretirati će kao čin ratne agresije na našu zemlju, odnosno objave rata, te će na takav čin znati primjereno odgovoriti sukladno međunarodnom ratnom pravu", rekao je ekvadorski ministar vanjskih poslova. Dodao je kako su o komunikaciji britanske vlade već obavještene sve zemlje članice latinsko-američke trgovinsko-političke unije Mercosur, koje su izrazile punu podršku teritorijalnom integritetu i nacionalnoj suverenosti Ekvadora kao i načelu nepovredivosti njegovih diplomatskih predstavništava u svijetu.

Sukobljena tumačenja pravnih sručnjaka

Britanski stručnjaci iz oblasti međunarodnog prava podijeljeni su oko najave Vlade u Londonu da oružanom silom zauzme veleposlanstvo strane države u Britaniji. S jedne strane podsjeća se na kontekst u kojem je donešen Zakon o diplomatskim predstavništvima 1987-e godine.

Taj Zakon bio je britanski odgovor na specifični incident od 17. srpnja 1984. godine kada je tijekom prosvjeda protiv libijskih vlasti Pukovnika Gaddafija ispred zgrade libijskog veleposlanstva na St James' Squareu pucnjem iz zgrade veleposlanstva ubijena britanska policajka Yvonee Fletcher koja je radila na osiguranju javnog prosvjeda, tom su prilikom ranjena još tri prosvjednika, svi odreda pripadnici libijske političke emigracije u Velikoj Britaniji koji su i organizirali demonstracije. Naglašava se kako sadašnja situacija sa Julianom Assange-om nema ama baš ništa zajedničko sa tim incidentom, niti ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu na bilo koji način predstavlja prijetnju javnoj sigurnosti ili životu britanskih građana na način koji bi bio usporediv sa ponašanjem libijskih diplomata 1984. godine.

Druga grupa stručnjaka ukazuje na nelogičnosti u tekstu samog upozorenja kojeg je Foreign Office dostavio Ekvadoru, te posredno daju za pravo tvrdnjama ekvadorskog ministra kako britanski zakon nije usklađen sa bečkom konvencijom, pa ga stoga nije ni moguće primijeniti na način na koji Foreign Office upozorava da će ga primijeniti.

Nelogičnosti se svode na prijetnju donošenja pravnog akta "oduzimanja diplomatskog statusa Veleposlanstvu" što jest legitimni instrument koji državama stoji na raspolaganju. Međutim u slučaju da neka država domaćin donese takav pravni akt, ona je po međunarodnoj konvenciji obavezna osigurati nekontrolirani i nenadzirani odlazak sa svojeg teritorijama svim osobama i stvarima zatečenima u zgradi Veleposlanstva u trenutku donošenja takvog akta/odluke.

To znači da bi Julian Assange zajedno sa svim ekvadorskim diplomatima imao pravo u tom slučaju neometano napustiti Britaniju i odputovati u Ekvador. Oružana sila mogla bi se primijeniti protiv Veleposlanstva jedino u slučaju kada bi diplomati odbili postupiti po odluci o oduzimanju diplomatskog statusa, a nikako da bi se nekoga tko se nalazi u Veleposlanstvu uhapsilo - čak i ako ta osoba nije akdreditirani diplomatski predstavnik. Uostalom upravo po tom principu je i ubojica Yvonne Fletcher 1984. godine neometano napustio zemlju, a nakon što je britanski parlament donio odluku o prekidu diplomatskih odnosa sa Libijom. Kasnije donešeni britanski Zakon, po tim tumačenjima, zapravo ništa nije promijenio jer se ništa nije promjenilo ni u bečkoj konvenciji.

Ono što je tim zakonom promijenjeno jest odnos zemlje domaćina prema stranom Veleposlanstvu u situacijama kada je očito da postoji oružana prijetnja domicilnim građanima i zemlji domaćinu iz zgrade Veleposlanstva - koja je ionako zabranjena Bečkom konvencijom, te je stoga zemlji domaćinu i dopušteno oružano intervenirati.

U konačnici ističe se i potencijalno pogubni presedan koji bi napad na ekvadorsko veleposlanstvo mogao imati po britanske diplomatske misije u inozemstvu, osobito u nestabilnim državama čiji režimi nisu bliski Velikoj Britaniji, ali i u zemljama poput Kine, u kojoj su vlasti već jednom bile zaprijetile napadom na Veleposlanstvo (nakon što je NATO pakt pogreškom bombardirao kinesko veleposlanstvo u Beogradu 1999. godine).

U konačnici, ovo je tek jedna u nizu pobjeda za Juliana Assangea, ali ujedno i ogromna pobjeda za Ekvador i ekvadorskog predsjednika Rafaela Correu. Kako komentiraju pojedini analitičari, ovim potezom Ekvador je pokazao cijelom svijetu snagu vlastitog suvereniteta, čak i kada su Britanci počeli s otvorenim prijetnjama.

U vremenu kada većina država svijeta svoju nezavisnost i suverenitet imaju samo na papiru - dok su u stvarnosti obične neo-kolonije, dizači ruku u UN Generalnoj Skupštini i sateliti pojedinih sfera utjecaja - Ekvador nas podsjeća kako su sloboda i suverenitet još uvijek živi i aktivni principi koji, kada je riječ o Latinskoj Americi, bujaju i jačaju već neko vrijeme.

Ispred ekvadorskog veleposlanstva u prestižnom predjelu Londona Knightsbridgeu tijekom jučerašnjeg dana okupio se velik broj prosvjednika i boraca za ljudska prava te policije koja je posljednja dva mjeseca čuvala veleposlanstvo s namjerom trenutnog uhićenja Assangea ako je pokuša napustiti. Prema nekim navodima, Assange, unatoč azilu Ekvadora, i dalje nije siguran od uhićenja, odnosno izručenja Švedskoj, no slučaj sada postaje zapleteni problem u diplomatskoj igri nadmoći. (AP/REUTERS/RT/BBC)

Amerika ne priznaje azil

Sjedinjene Američke Države ne priznaju diplomatski azil koji je Ekvador dao osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu, saopćio je State Department. Ekvador se obratio Organizaciji američkih država, koja okuplja sve zemlje Sjeverne, centralne i Latinske Amerike, nakon što je donio odluku o davanju političkog azila Assangeu.

Prema sporazumu OAD-a iz 1954. godine, zemlje članice se slažu da daju azil u svojim diplomatskim misijama osobama koje su tražene iz političkih razloga, ali ne i osobama koje zakon traži zbog običnih krivičnih djela.

SAD nije dio tog sporazuma i ne prizna koncept diplomatskog azila kao dijela međunarodnog prava, saopćio je State Department. U priopćenju se dodaje da Amerika vjeruje da je slučaj Assangea bilateralno pitanje Ekvadora i Velike Britanije s kojim OAD nema nikakve veze, prenio je Tanjug.

Pristalice Assangea se plaše da bi Švedska, koja ga potražuje, kasnije mogla da ga izruči Americi zbog odavanja vojnih i diplomatskih podataka iz niza diplomatskih predstavništava SAD-a širom svijeta.

Službeni Washington je više puta demantirao da ima namjeru krivično goniti osnivača Wikileaksa. Iako SAD ne prizna status diplomatskog azila, on sam često u svojim veleposlanstvima i konzulatima prihvaća osobe koje se nalaze pred progonom vlasti, režima koje Amerika ocjenuje kao nedemokratske.

Posljednji slučaj je iz svibnja, kada je u veleposlanstvu SAD-a u Pekingu utočište našao aktivist za ljudska prava iz Kine Chen Guangcheng. Kina je na kraju dozvolila Chenu da napusti njenu teritoriju i ode u SAD. Jedan od vodećih aktivista pobune na Tienanmenu Fang Lizi također se sakrio u veleposlanstvo SAD-a u Pekingu 1989.godine, gdje je duže od godinu dana živio sa suprugom, prije nego što mu je dozvoljeno da ode u Ameriku.

Komentari: