Kukanjac: U Dobrovoljačkoj je poginulo 6, a ne 200 ljudi, kako tvrdi Beograd

General bivše JNA i bivši zapovjednik 2. armijske oblasti JNA Milutin Kukanjac već 1994. godine pred kamerama RTRS-a govorio je o "slučaju Dobrovoljačka" u kojem je bio jedan od glavnih aktera. Unatoč ekskluzivnim informacijama o ovom događaju koji i danas stvara tenzije na relaciji Sarajevo-Banja Luka, intervju nikada nije prikazan na javnom servisu RS-a. 

 

 

"Ušli smo u treću godinu, a vi ste se Tek sada te se sjetili da obavite nekakav razgovor sa mnom da bi čuli nekakve istine o tim događajima pred rat, u početku rata i u kasnijoj fazi gdje sam ja bio jedan od ključnih aktera događaja. To što se niste ranjie javili , to je vaš problem", odmah na početku je Kukanjac kritizirao novinara RTRS-a.


"Moram vam kazati nepobitnu istinu. Mene kao čovjeka, ljudsko biće, zapovjednika,  najviše vrijeđaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj ulici (Sarajevo). Ja vam tvrdim da to nekome uopće nije u interesu da se zna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici je poginulo šest ljudi", kazao je Kukanjac u intervjuu 1994. godine.

Ponovivši da je 3. svibnja u Dobrovoljačkoj ulici poginulo šest ljudi.

"Od toga tri pukovnika: dr. Bijedić, Boško Mihajlović i Miro Cokić, potpukovnik Božanić i jedna žena Mirnela Šuko, muslimanka, koja je išla sa nama i rekla 'idem s vama, pa da i poginem' i jedan vojnik Tomović iz Han Pijeska. Molim vas, od vojnika je poginuo samo Zdravko Tomović iz Han Pijeska. Ja bih i ovu priliku iskoristio da posebno izrazim sućut obitelji i ocu i majci tog hrabrog vojnika, kojeg su ubili iz čista mira...Ja ne znam što je tom svijetu koji toliko dramatizira tu Dobrovoljačku, te maskari te kaosi itd. Bilo je puno težih slučajeva od toga, ali je to u nekom trenutku nekome trebalo u politici, našoj politici", izjavio je tada Kukanjac.

 





Potvdivši da se toliko izmišlja o Dobrovoljačkoj i da to "rade Srbi", na pitanje što se dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici, Kukanjac je rekao:"Najveća je sramota države, vojske i vas (novinara), što niste našli za shodno da to davno objasnite da je činjenica da je poginulo šestoro ljudi, a pronijeti su glasovi da je poginulo...meni su ovdje ljudi dolazili i govorili da je poginulo 199. Pa ja sam toliko imao u koloni. To je propaganda u Beogradu".

Kukanjac je preminu 2002. godine, sam i odbačen od srpske politike, s prešutnim obilježjem "srpskog izdajnika".

No, unatoč svjedočenju izravnog aktera događaja danas i danas službena Banja Luka tvrdi da je u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, "u oružanim napadima na pripadnike ЈNA u Sarajevu 2. i 3. svibnja ubijena su 42,a ranjena 73 osobe, te zarobljeno 215 osoba", demantirajući tako i samog aktera događaja i što je najgore.

Što je najgore, besramno se manipulira roditeljima roditeljima vojnika JNA koji godinama u Dobrovoljačku dolaze položiti cvijeće koj ni sami, tako, ne znaju gdje su njihova djeca uopće poginula.

 

Dobrovoljačka: Sudar političke propagande i istine



Podsjetimo, napad na kolonu JNA u Sarajevu, poznat i kao Incident u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, odnosi se na ratne događaje 2. i 3. svibnja 1992.  kada je Armija Republike Bosne i Hercegovine napala konvoj JNA vojnika koji je napuštao grad prema dogovoru o povlačenju.

Nakon tog okršaja, 215 pripadnika JNA je zarobljeno. Motiv je bio razmijeniti te vojnike za predsjednika Aliju Izetbegovića, koga je dan prije JNA zarobila kada se vraćao s mirovne konferencije u sarajevskoj zračnoj luci.

Događaj je ostao razvikan u srbijanskim medijima te se negdje smatra ratnim zločinom, iako prema međunarodnom pravu naoružani vojnici, umiješani u sukob, ne mogu biti zaštićena grupa.

Srbijansko Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je optužnice protiv nekoliko zapovjednika za taj slučaj i navelo brojku od 42 poginulih vojnika. Međutim, general Milutin Kukanjac, koji je tada zapovijedao konvojem JNA koji je prolazio kroz Dobrovoljačku ulicu, izjavio je da je samo šest osoba poginulo u napadu.

Kada je srbijansko Tužiteljstvo pokrenulo kaznene prijave protiv nekolicine Bošnjaka, Haris Silajdžić i Željko Komšić održali su sastanak s Tatjanom Ljujić-Mijatović, Ivom Komšićem, Mirom Lazovićem i Ejupom Ganićem, te zaključili da je Srbija prekršila Rimski dogovor jer nije tražila mišljenje Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prije podnošenja istrage.

Tužiteljstvo je izdalo tjeralice za 19 bošnjačkih zapovjednika, no Ejup Ganić, koji se također našao na popisu, je odbacio optužbe jer je zarobljavanje JNA osoblja potaknuto spašavanjem zarobljenog Izetbegovića.  2010., Ganić je priveden u Londonu zbog tjeralice, ali je ubrzo oslobođen jer je sudac Timothy Workman donio presudu prema kojoj je cijeli postupak "politički motiviran" jer je JNA bila neprijateljska vojska koja je ratovala protiv Bosne i Hercegovine, te je stoga bila "legitimna meta".

Međunarodni sud pravde također je 2003. odbacio slučaj jer to djelo Armije BiH nije predstavljalo kršenje zakona, dok je 2011., Jovan Divjak je priveden u Beču zbog identične tjeralice, a iste godine Međunarodni sud za ratne zločine na području Jugoslavije u Haagu, zaključio je da nema nikakvog razloga za kaznenu prijavu protiv njega. Austrija je odbila Divjaka predati Srbiji.

(V.S./republikainfo.com)

Komentari:

No comment.

Šutnja

Top teme

 

Trach

Promo

Kolumna