Budimir o distriktu Bosanska Posavina: Nema argumenata protiv

Prije nekoliko dana Živko Budimir, predsjednik FBiH, u razgovoru za Oslobođenje, iznio je ideju o uspostavljanju distrikta Bosanska Posavina. "Kada su u pitanju stanovnici Bosanske Posavine, neću reći nekadašnji, iako žive negdje drugdje, odnosno njihove udruge, imao sam velik broj poziva...Evo, bila je poruka od doktora znanosti, koji živi u Osijeku. Kaže da je to, od Daytonskog sporazuma, najkonkretniji i najbolji prijedlog za Bosansku Posavinu", kazao je Budimir za Oslobođenje.

Jesu li su reagirali politički subjekti?

-Njihove reakcije su izostale. Mislim na političke subjekte  koji su od završetka rata upravljali političkim procesima u BiH, posebno na političke subjekte iz hrvatskog naroda. Ali i samo izostajanje reakcija, odnosno šutnja, govori u prilog prijedloga. Da su imali argumenata za napasti, oni bi to uradili. Razumni ljudi, pojedinci, političke stranke vrlo teško mogu naći argumente protiv ideje o distriktu B. Posavina. Dat ću vam materijale koje sam koristio u razgovoru s predstavnicima State Departmenta, ali i sa drugim međunarodnim subjektima u BiH, iz kojih ćete jasno vidjeti argumente. Prije rata to je područje bilo gotovo jednako nastanjeno predstavnicima svih naroda koji žive u BiH, a sada je to potpuno promijenjeno, jer nije došlo do značajnijeg povratka ni prognanih Hrvata, a ni Bošnjaka. Dalje, to je prije rata bila svojevrsna žitnica BiH, a može i ubuduće hraniti BiH, biti lokomotiva što će povući cijelu BiH. No, tamošnji prizori su  i danas apokaliptični gotovo kao i '95. Kuće su još razrušene, prostor je nekultiviran, obrastao u šikari, minska polja svuda, ne možemo ni govoriti o gospodarskom napretku... Zaista nema razumnog opravdanja bilo koje politike koja to područje vodi ka njegovom potpunom uništenju.

I državna pomoć povratnicima je često samo privid?

-Potpuno ste u pravu. Nije se teško uvjeriti i u to da je vrlo malo sredstava Vlada RS uložila u povratak prognanih i raseljenih, a uloženo su plasirali novim stanovnicima, Srbima, izbjeglim sapodručja FBiH. Meni je jasno da i te ljude treba zbrinuti, ali, nažalost, niti bošnjačka niti hrvatska politika iz FBiH nisu pokazale izraženu volju da se stanje promijeni. Evo B. Šamca u kome je još gotovo tisuću zahtjeva Hrvata za obnovu stambenih objekata, (govorim o njima jer imam puno bolje kontakte s hrvatskim udrugama), a, naravno, tu su i bošnjački zahtjevi. Ni jedna dosadašnja vlast u BiH nije bila iskrena oko povratka.

Nadbiskup Komarica smatra da je ideja Biskupske konferencije BiH za preustroj BiH najbolja?

-Biskupska konferencija se, čini mi se, još prije nekih osam godina, ako ne i više, odredila o tome koji je, po njoj, najbolji model političkog ustrojstva BiH, kojeg je definirala regijama, 4, u BiH. Ne bih komentirao taj stav, i ne bih govorio o tome koliko je to u ovom trenutku izvedivo...Postoje dva koncepta kada je u pitanju BiH: koncept etničkog ustroja, prisutan u sva tri naroda i u sve tri političke opcije unutar naroda, i koncept regionalizacije BiH koji podržava i BK, a to je i stav međunarodne zajednice još iz perioda potpisivanja Dejtonskog. sporazuma. Jer se cijelo vrijeme govorilo da je ovakvo uređenje samo prijelazna faza...Lokalne političke strukture uzimaju dio Dejtonskog sporazuma koji njima odgovara, prezentiraju kao izvorni i takvog ga žele primjenjivati, a dio koji ne odgovara brišu iz memorije. Dejtonski sporazum je dobar samo ako je proveden u potpunosti.

Šta je suština Vaše ideje?

-To je pokušaj izlaska iz začaranog kruga. Predlažem da možemo primijeniti oba koncepta, jer je i to bolje nego ovakvo stanje. Hajdemo B. Posavinu urediti kao Distrikt Brčko, gdje će sva tri naroda jednako sudjelovati u vlasti.

A preostali dio BiH?

-Zašto ne bismo preostali dio BiH podijelili u nekoliko područja u kojima će jedan od naroda biti brojniji. Ne etnički čist, brojniji. Onda ćemo imati priliku vidjeti koji će prostor bolje funkcionirati. Sada su svi nezadovoljni. I Republika Srpska, i Hrvati, jer su u RS ne samo nestali, i ne samo što nisu konstitutivni narod, nego nisu nikakav politički faktor. U FBiH nisu jednakopravni. Opravdano su nezadovoljni i Bošnjaci.

Mnogima odgovara status quo?

-Stiče se takav dojam, čak i više od toga. Želi se dokazati da ova država ne može funkcionirati i da se treba krenuti ka procesu disolucije BiH.

Koji prostor bi obuhvatao Distrikt B. Posavina?

-To su prijeratne općine: Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Gradačac, Orašje,Odžak, Brčko, Derventa, Modriča, a po novoj organizcijskoj strukturi to je:B.Brod, Derventa, Modriča, Gradačac, Brčko, Pelagićevo, Donji Žabar, Orašje, Domaljevac, B. Šamac, Vukosavlje.

Je li bilo komentara iz Distrikta Brčko i iz RS?

-Iz Distrikta je bilo pojedinačnih, pozitivnih, od  Hrvata i Bošnjaka,  a iz RS su bili uglavnom negativni, protumačeni kao pokušaj otkidanja teritorija RS, udar na RS, i slično, što ne stoji. Jer, onda bi to bio udar i na FBiH...Ali, ne bi li se to moglo posmatrati s ove točke gledišta, da se time uticaj i srpskog i bošnjačkog i hrvatskog naroda proširuje: srpski narod u FBiH dobiva priliku vratiti se na ta područja ali i imati uticaj, kao što ga dobivaju i Hrvati i Bošnjaci koji su sada negdje vani. Kao još jedan dokaz da ti komentari iz RS nemaju smisla nudim i ovo: zašto se istovremeno ne bi  razmotrio status područja Grahova, Drvara i Glamoča. Ne postoji tabu tema...Primjerice, Drvar bi se mogao pripojiti RS-u.

A  ostatak BiH? Bi li bio iz dva, tri dijela?

-Može biti i iz tri, i iz više...Ako bi bilo iz tri, onda bi praktično BiH bila podijeljena u četiri regije, što bi bilo vrlo slično prijedlogu BKBiH. Prve reakcije iz RS ukazuju na to da tamo nisu spremni prihvatiti ideju, a ja ne namećem rješenje. Mogu ostati i dva entiteta. Jer, nije svrha ukinuti RS, kao što netko misli, nego je cilj uređenje B. Posavine kao regije koja treba ustati poput Feniksa iz pepela, oporaviti se od ratnih rana.

Reakcije međunarodnih dužnosnika?

-Oni nikada ne reagiraju u prvom trenutku osim ako apriori nisu protiv ideje. Nije bilo reakcija, i to je za mene već veliki uspjeh. Potrebno je jako puno uvjeravanja, ne samo međunarodnih nego, prije svega, lokalnih političkih struktura. Mi ćemo krajem ove ili početkom iduće godine organizirati znanstveni skup o toj ideji. Publikaciju s njega ćemo uputiti svim relevantnim subjektima i nećemo stati na tome. Obratit ćemo se institucijama EU. Niti jedan zvaničnik nije rekao da je interes EU i NATO-a podjela BiH, nego - stabilizacija. Distrikt BP vodi ka stabilizaciji BiH i zato očekujem da se toj ideji pridruže mnogi.

Kažete –mi. Na koga mislite?

-Imao sam ponuda u Sarajevu od ljudi sa sveučilišta, nekadašnjih aktivnih političara, iz redova svećenstva- franjevaca, iz udruga Posavljaka...Oni žele sudjelovati u organizaciji skupa, koji će biti održan u Bosanskoj Posavini.

Budimir o hrvatskom kanalu

-Moj stav je nepromijenjen od vremena kada je prvi put pokrenuta ta inicijativa, jer smatram posve prirodnim pravo hrvatskog naroda na taj kanal. No, inicijativa pokrenuta '98. nije realizirana zbog odbijanja hrvatske politike. To mi liči kao, pošto sam sportaš, kada u košarci napravite određeni broj prekršaja, i, kako imate bonus, nakon toga više nemate prava kakva ste imali prije. I sada se kažnjava hrvatski narod zbog pogrešaka hrvatske politike. Hrvatski narod ima pravo na taj kanal, a svaki drugi stav Hrvate dovodi u neravnopravnu poziciju. Srpski narod u Banja Luci ima elektronski medij na svome jeziku. Imamo FTV i BHT1, na kojima je, moramo biti iskreni, više od 80 posto programa na jeziku bošnjačkog naroda, na hrvatskom ničega, osim nekoliko novinara koji govore hrvatskim jezikom. Ja sam zagovarao i ideju da se to realizira razvijanjem odjela  FTV  u Mostaru koji bi bio inkorporiran u Hercegovačkoj televiziji, i da to bude dio javnog servisa. Ne trebaju velika ulaganja, samo ako postoji dobra volja i razumijevanje. Ne vidim koga time oštećujemo. No, ovo je istina: '98. je međunarodna zajednica rekla, idemo u formiranje tog kanala, kao dijela FTV, a Jelavić i ekipa je rekla: Ne, mi to ne želimo, mi ćemo imati Erotel i svoju tv u Širokom brijegu. Neki hrvatski novinari su pošli u Sarajevo, ali takva je hajka krenula na njih iz Hercegovine, i neki su toliko kažnjeni da su ostali po dvije godine bez posla. Hrvatski narod  ni sada ne zna da je tada bila prilika imati kanal na hrvatskom jeziku i da je to onemogućila hrvatska politika, tvrdi Budimir.

Kako ne upasti u zamku
-Federacija je bolji dio BiH i bojim se da ćemo upasti u zamku, a međunarodni subjekti već polako upadaju u nju pričom o rekonstrukcijama Federacije. Ispada da je samo ona problem u BiH, što je oprečno od stvarnosti. Problem je i u RS, etnički gotovo čistoj, koja odnosom prema BiH i institucijama BiH otežava njihovo funkcioniranje, drži Budimir.

Podatci
Nacionalna struktura predratnih općina B. Posavine: 36,65 % Hrvata, 28,84 % Bošnjaka, 27, 56 % Srba, 5,41 % Jugoslovena, 2,53 % ostalih
Prijeratne općine, danas u FBiH (Gradačac, Odžak, Orašje): 40,22 % Hrvata, 36, 49 % Bošnjaka, 18, 36 % Srba, 2,79 % Jugoslovena, 2,13 % ostalih
Općine koje pripadaju RS: B. Šamac, B. Brod, Derventa, Modriča: 37,99 % Hrvata, 14,94 % Bošnjaka, 37,99 % Srba, 6,67 % Jugoslovena, 2,41 % ostalih.

Komentari:

No comment.

Neka jedu kolače

Top teme


 

Trach

Promo

Kolumna